U tehničkom mandatu bivša vlada pod oznakom tajnosti isplatila je 974.784 eura iz budzetske rezerve, a pod stavkom ostali vidovi pomoći 1. decembra prošle godine iz dva puta je odlukom užeg kabineta Duška Markovića isplaćeno po 35.000 eura.
Odlukom Vlade pod oznakom interno, Ministarstvo ekonomije prošle godine u aprilu na račun banke uplatilo je čak 2,413,841.90, ali nije navedena svrha uplate i ko je krajnji korisnik
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja kazali su za „Dan“ da je iz budzetske tekuće rezerve od 1. septembra do 5. decembra prošle godine, u vrijeme tehničkog mandata bivše vlade, isplaćeno 23.618.705,26 eura, te da je znatan broj zahtjeva za plaćanje iz tekuće budzetske rezerve imao oznaku tajnosti – interno.
Odlukom kabineta bivše vlade Crne Gore premijera Markovića prošle godine pod oznakom tajnosti isplaćeno je 5.266.036 eura iz budzetske rezerve, a većina se odnosila na pomoć za poboljšanje materijalne situacije, liječenje, pomoć pravnim licima i ostale vidove pomoći, pokazuju izvodi iz državnog trezora do kojih je došao „Dan“. Za većinu uplaćenih sredstava iz budzetske rezerve na ovaj način nepoznato je ko je krajnji korisnik.
Prema podacima iz dokumentacije na 97 strana, tokom tehničkog mandata bivša vlada je (od 1. septembra do 5. decembra prošle godine) pod oznakom interno isplatila čak 974.784 eura po raznim osnovama. Simptomatično je da je prošle godine Markovićeva vlada oko 900.000 eura pod oznakom tajnosti isplatila na ime raznih vidova pomoći fizičkim licima.
Taksativno po mjesecima za prošlu godinu, vlada Markovića proglasila je tajnom isplate u ukupnom iznosu od 713.025 u januaru, 720.000 u februaru, 2.413,842 u aprilu, zatim 72.943 u maju, 100.221 u julu, 271.222 u avgustu, 390.000 u septembru, 303.309 u oktobru, 99.675 u novembru, te 181.800 eura u decembru.
Izvodi iz državnog trezora pokazuju da je odlukom užeg kabineta tadašnjeg premijera Duška Marovića u januaru prošle godine tajno za pomoć za poboljšanje materijalne situacije isplaćivano od po 150, 200, 350, 400, 500, pa do 5.000 i 15.000 eura, ali nema detalja ko su korisnici pomoći. Istim odlukama pojedinim pravnim licima isplaćivano je od 1.000, 10.000 pa do 15.000 eura.
Oznaku tajnosti, imale su i isplate na ime pomoći za liječenje od po nekoliko stotina pa do 1.000, 3.000 i 5.000 eura.
Odlukom vlade Markovića na ime pomoći pravnim licima u februaru prošle godine isplaćeno je od 20.000 pa čak do 500.000 eura. Odlukom Vlade, odnosno Ministarstvo ekonomije prošle godine u aprilu je na račun Erste banke uplatilo 2,413,841.90, ali nije navedena svrha transakcije, dok je aktom Markovićeve vlade akcionarskom društvu Stadion u maju 2020. godine uplaćena pomoć od 72.942.63 eura. Odlukom izvršne vlasti tajnom je proglašen i depozit Ministarstva finansija za eksproprijaciju od 390.000 eura. Odluka je iz septembra prošle godine.
Odlukom užeg kabineta Markovića u oktobru prošle godine na ime ostalih vidova pomoći isplaćivano je i po 3.000 i 5.000 eura. Najviše isplata za ostale vidove pomoći prošle godine bilo je od 200 do 400 eura. U oktobru prošle godine iz budzetske rezerve isplaćivani su i iznosi od 1.000 do 3.000 za poboljšanje materijalne situacije, ali je nepoznato kome je novac išao.
Registrovana je i jedna isplata od 1.500 za „pomoć za školovanje“. Na ime pomoći pravnim licima u oktobru prošle godine isplaćivani su i iznosi od 1.000 do 3.000 eura. Dvije hiljade eura pomoći dobila je i Mjesna zajednica Podbišće, a mjesec kasnije Mjesna zajednica Polja 1.000 eura.
Prema dostupnoj dokumentaciji, Jadroagent A.D. Bar je u viša navrata dobila pomoć Ministarstva ekonomije i to 47.250 početkom i 48,825 krajem novembra 2020. godine. Pomoć su dobili i u oktobru od 97.650.00 i 9.818.64 eura.
Pod stavkom ostali vidovi pomoći, 1. decembra prošle godine iz dva puta je odlukom užeg kabineta Duška Markovića isplaćeno po 35.000 eura, ali nema podataka kome je otišlo toliko novca iz budzetske rezerve.
Odgovarajući na pitanja u vezi isplata po odlukama bivše vlade, iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, na čijem je čelu Milojko Spajić, kazali su za „Dan“ da je iz budzetske tekuće rezerve od 1. septembra do 5. decembra prošle godine, u vrijeme tehničkog mandata bivše vlade, isplaćeno 23.618.705,26 eura.
– Napominjem da je u navedenom periodu znatan broj zahtjeva za plaćanje iz tekuće budzetske rezerve imao oznaku tajnosti – interno. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, po nalogu ministra Milojka Spajića, donosi rješenja o skidanju stepena tajnosti za sva (zatečena) interna dokumenta, koja se odnose na ovaj resor, kazali su iz ovog vladinog resora.
Rukovodilac Stručnog tijela Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović Marković u izjavi za „Dan“ kazala je da je prethodna vlast godinama krila kako je trošila milione eura iz državnog budzeta.

– Posebno su česte bile tajne isplate iz budzetske rezerve, koje su, još od afere Snimak, dovođene u vezu sa izbornim zloupotrebama. Za samo godinu, u toku 2020. godine vlada Duška Markovića je skoro 3.000 transakcija proglasila tajnom, a njihova ukupna vrijednost je bila preko pet miliona eura. Od toga je oko 900 hiljada eura podijeljeno za razne vidove pomoći građanima na osnovu odluka užeg kabineta. Dodatno, nakon pada vlasti, vlada u tehničkom mandatu je isplatila skoro milion eura kroz tajne transakcije iz budzetske rezerve. Ne postoji opravdanje da bilo koja transakcija iz državnog budzeta bude skrivena, jer tajno raspolaganje fondovima predstavlja veoma plodno tlo za korupciju. Mora se ispitati da li su skrivene transakcije imale pravnog osnova, posebno u slučaju masovne podjele pomoći građanima i to u izbornoj godini, pa i nakon pada vlasti – izjavila je Ćalović Marković.
Ukazuje da je dodatan problem i skrivena pomoć pravnim licima, pojedinim kompanijama, sportskim klubovima, pa i nekim nevladinim organizacijama, čemu nijesu prethodili javni konkursi i procedure propisane zakonom.
– Nova vlada ne smije da nastavi sa istom praksom i mora da promijeni sistem koji je uspostavio bivši režim, a koji podrazumijeva da se bez poštovanja zakonskih procedura transakcije automatski proglašavaju tajnom od strane bilo kog korisnika budzeta. Ovaj problem je posebno značajno riješiti u slučaju budzetske rezerve, ali i svih drugih djelova budzeta u kojima i danas, nakon pada vlasti, ima tajnih transakcija. Takva praksa mora postati prošlost i Crna Gora treba da ima otvoreni budzet koji omogućava građanima da vide kako se troši njihov novac, što će predstavljati važan korak u prevenciji korupcije – zaključuje Ćalović Marković.
Related