Bivši funkcioneri, po prestanku funkcije, primaju platu godinu, ili dvije ako im je to uslov za penziju. Iz budžeta se za taj institut tzv. bijeli hljeb, izdvaja oko pola miliona eura mjesečno, što ih, smatraju građani i nevladin sektor, stavlja u povlašćen položaj. Takve zakone su svojevremeno donijeli i vlast i opozicija, kažu u civilnom sektoru, pa je pitanje da li će se pokrenuti njihovo preispitivanje po ugledu na zemlje regiona.

Građanski aktivista Aleksandar Zeković, iako je samo četiri mjeseca bio javni funkcioner, i dalje prima platu. I tu nema ništa sporno, makar zakonski, ukoliko se u međuvremenu ne vrate na funkciju, nađu posao ili odu u penziju. Tu mogućnost iskoristila je svojevremeno i bivša javna funkcionerka Snežana Jonica. Takvu privilegiju smatraju opravdanom.

„Za sve one koji nemaju takvu mogućnost da se vrate na svoje staro radno mjesto, zašto ne bi iskoristili tu novu mogućnost“, kazao je bivši javni funkcioner Aleksandar Zeković.

„Ne smatram da je konkretna norma kojom je propisano to pravo-problem. Problem je zloupotreba te norme“, kazala je bivša javna funkcionerka Snežana Jonica.

A zloupotrebe, a samim tim i neracionalno trošenje novca svih građana, dešavaju se jer u Crnoj Gori nijesu precizno definisani uslovima za sticanje ovog prava, kažu naši sagovornici.

„Nije ista situacija ukoliko javni funkcioner da ostavku ili ukoliko bude razriješen zato što je njegov organ ukinut. Čini mi se da u ovom drugom slučaju zaslužuje veću sigurnost“, kazala je Milena Muk iz Instituta alternativa.

„Smatram da je jako sporno kada nekom period primanja naknade po prestanku funkcije koji traje duže, nego period vremena koji je obavljao tu funkciju“, dodala je Jonica.

Prema podacima Ministarstva finansija od prošlog mjeseca, takvu naknadu prima 189 funkcionera što državu godišnje košta gotovo 5 miliona eura. I to nije kompletna cifra, jer ne obuhvata podatke za sedam institucija.

„U crnogorskim uslovima kada vidimo koliki su to iznosi kumulativno onda se sa pravom postavlja pitanje da li je zakon postavljen na pravi način“, kazao je Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.

U uslovima krize i politike stezanja kaiša, građani su saglasni da javni funkcioneri neopravdano koriste tu privilegiju.

Crna Gora je u odnosu na zemlje regiona rekorder i kada je riječ o trajanju tih privilegija ali i njihovoj visini.

„Npr. u Hrvatskoj postoji odredba u kojoj pravo na ovu naknadu nemaju funkcioneri koji su podnijeli ostavku ili su razriješeni sa dužnosti“, kazao je Vasilije Radulović iz Centra za građansko obrazovanje.

„Najčešće su to za državnu administraciju Srbije, tri mjeseca, po prestanku funkcije za poslanike i poslanice: 6 mjeseci. Dakle nije riječ o godinu dana kao što je to slučaj kod nas“, dodala je Muk.

Da su izmjene zakonskih rješenja neophodne, saglasni su sagovornici Dnevnika.

„Koji bi mogao da ide u dva pravca ili u vremenskom intervalu do kada bi trebalo da se prima ili da taj iznos bude manji“., kazao je Vujičić.

„Naravno ono što je izostalo kod novih vlasti. Populistički su to zagovorali, zašto nijesu ukinuli tu mogućnost kada su osvojili vlast“, kazao je Zeković.

„Mi sumnjamo da će neko pokrenuti izmjene ovog zakona iz razloga što kada su privatni interesi funkcionera, tu poslanici i vlasti i opozicije imaju zajedničkog imenitelja uvijek na štetu građana“, kazao je Radulović.

Na potezu je opet politika, odnosno narodni predstavnici u parlamentu. Još jedna prilika da pokažu da li im je interes građana, a ne njihov lični, na prvom mjestu.