Foto: PV Informer-

Najbolje što Vlada Crne Gore isporučuje od formiranja do danas je njen lični marketing. Populističko samohvalisanje u oštroj je suprotnosti sa realnim pokazateljima i stvarnošću. Aktuelna vlada funkcioniše kao „s konca i konopca“ skrpljena družina bez ozbiljne ekonomske politike i vizije šta želi da napravi od države Crne Gore. „Zamrznuta u vremenu i prostoru“ – tako djeluje Crna Gora, a Vlada ne nudi nijedan odgovor koji će građanima budućnost učiniti izvjesnijom, rekao je za Pobjedu Miša Brkić, ekonomski analitičar.

– Populizam je bazni model djelovanja Vlade. Shvatanje vladajuće koalicije jeste da Vlada postoji da bi zadovoljila želje birača, a ne da bi dobrim upravljanjem državu učinila funkcionalnijom i efikasnijom. Raste broj klijentele (i njihovi apetiti) koja očekuje apanažu od Vlade. Vlada se stalno hvali da podiže plate, ali rast zarada ne prati rast produktivnosti. To, uz stalno zaduživanje države, proizvodi inflaciju. Većina prohtjeva klijentelističkih grupa pokriva se iz zaduživanja, a ne realnog rasta bruto domaćeg proizvoda – kaže naš sagovornik i konstatuje da takav model nije dugoročno održiv. Ističe da u ekonomiji nema besplatnog ručka i da će ogromno zaduživanje na kraju platiti građani iz svoga džepa.

– Taj račun ne mora uvijek da bude vidljiv. Na primjer, inflacija je nevidljiv račun koji će građani platiti za sadašnju široku ruku Vlade. I još jedan problem koji je vidljiv. Pojedinci iz vlasti više su okupirani sopstvenom dobrobiti, a ne dobrobiti građana. Nije dobro kad činovnici u državnoj službi gledaju samo lični interes, rukovodeći se principom „đe sam tu ja“ u sklapanju državnih poslova – kaže Brkić.

POBJEDA: Crna Gora je zadužena 56,93 BDP-a zaključno sa 31. martom, što je u samom vrhu zemalja Zapadnog Balkana. Uvoz je veliki, ništa ne proizvodi, a uvećava se državna administracija. Može li se to servisirati a da ne bude pogubno za budžete građana?

BRKIĆ: Zabrinjava rast zaduženosti, kao uostalom i pokrivenost uvoza izvozom. Prema dostupnim podacima, izvoz pokriva tek 12 odsto uvoza, a ta pokrivenost pala je u odnosu na lanjskih 14 odsto. To je alarmantan podatak.

Kako vrijeme odmiče, građani Crne Gore uvjeravaju se da je ovakva Vlada formirana ne da bi zadovoljila njihove potrebe i potrebe preduzetnika, nego da bi partije vladajuće koalicije uhljebile svoje članove, rođake i prijatelje. Mnogi će reći da je to isto radila i prethodna vlast, ali ne treba zaboraviti da je aktuelna vlast pobijedila obećavajući drugačiju politiku od prethodne.

POBJEDA: Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je u Njujorku dijaspori predstavio inicijativu obveznica uz garantovan povrat sredstava, rekavši da će sredstva biti isključivo usmjerena za projekte od lokalnog značaja: škole, vrtiće, bolnice, putnu i komunalnu infrastrukturu. Koliko je realno da to zaživi ako znamo da je Srbija krajem 80-ih godina imala zajam za preporod Srbije, ali je sakupljeno malo novca – oko deset odsto od očekivanja?

BRKIĆ: Moje pitanje predsjedniku države je: iz kojih će to para Crna Gora isplatiti kupce obveznica pošto projekti u koje namjerava da ulaže nisu profitabilni. Dakle, novac treba da obezbijedi država u budžetu. Može li Crna Gora da garantuje povrat uloženog novca? Drugo, nisam siguran da je dijaspora prava adresa za probleme Crne Gore. Dijasporu čine pojedinci koji uglavnom žive i dokazuju se u tržišnim ekonomijama, tako da igranje na kartu patriotizma teško da će „upaliti“. Dijaspora nikad (uz časne izuzetke u svijetu) nije bila dobar pokretač ekonomije. Dobro ste primijetili, sličan slučaj propao je nekoliko puta u Srbiji, a na kraju dana dijaspora i građani Srbije izgubili su svoj novac i ostali opljačkani.

POBJEDA: Protekla turistička sezona prošla je loše, bilo je manje gostiju, cijene su skočile jer je država povećala poreze, što se odrazilo na ostale cijene u ugostiteljstvu, špic sezone trajao je 18 dana – od 3. do 21. avgusta. Turizam je glavna privredna grana. Što je po Vama glavni problem i što se može popraviti s obzirom na veliki kapacitet smještaja, a lošu infrastrukturu – od aerodroma do mjesta za odmor, više se putuje nego što se leti avionom do Crne Gore?

BRKIĆ: Turizam i dalje treba da ostane glavna privredna grana. Priče o reindustrijalizaciji Crne Gore su najobičnija podvala i glupost. Kad god neko pomene reindustrijalizaciju, toplo mu preporučujem da ode u Kotor i pita građane da li bi htjeli ponovo da imaju fabriku deterdženata „Rivijera“ ili Fabriku kotrljajućih ležajeva. Naravno da ne bi. Pametno osmišljena strategija razvoja, u čijem je središtu turizam, a oko njega agrar, IT sektor i infrastruktura, dobitna je kombinacija za Crnu Goru. Pitanje je da li aktuelna vlast ima kadar da tu strategiju napravi, pošto ne želi da koristi onu koju je napravila vlada koju je predvodio DPS. Umjesto da popravlja, aktuelna državna vlast kvari poslovni ambijent i ona se može smatrati ključnim krivcem za neuspješnu turističku sezonu jer je pogrešno reagovala s povećanjem poreza. Država je i krivac za nedostatak infrastrukture koja bi pomogla turističkim radnicima da ostvare veću zaradu. I taj posao država (Vlada) ne radi kako treba. Ako na nekoga treba da se ljute turistički preduzetnici onda je to Vlada. Njena ambicija da državna preduzeća upravljaju infrastrukturom je naopaka i dok bude tako, crnogorski preduzetnici u turizmu neće imati zadovoljavajući profit.

POBJEDA: Još nije završen tender o koncesiji za dva aerodroma, jer je jedan od učesnika, luksemburško-američka kompanija CAAP, tužila Tendersku komisiju Upravnom sudu, navodeći da je Komisija nezakonito mijenjala kriterijume bodovanja pod uticajem strana koje nijesu dio zvaničnog tijela… Problemi su počeli kada je ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao da bi Srbija da upravlja ovim aerodromima, a nije učestvovala na tenderu… Na tenderu je učestvovala i južnokorejska kompanija IIAC. Može li mešetarenje iz Srbije da otjera te dvije kompanije i da na kraju Srbija ispadne spasilac?

BRKIĆ: Blago rečeno, tender za koncesiju aerodroma je sramota za Crnu Goru. Na tom primjeru vidi se sva bijeda, nesposobnost i odsustvo vizije vlasti. Aerodromi su ključni resurs Crne Gore za dalji prosperitet turističke privrede. Do sada je njima pogrešno upravljano jer su bili u rukama nesposobnih ljudi vladajuće koalicije. Umjesto davanja koncesije, aerodrome treba prodati privatnim kompanijama koje su dokazale da umiju njima da upravljaju. Tada će oni biti najbolja vrata za ulazak turista u Crnu Goru. Koncesija za aerodrome mogla bi da bude i test za birače koji će procjenjivati da li su aerodromi u Podgorici i Tivtu bili moneta za potkusurivanje državnih službenika ili dio ozbiljno osmišljene Vladine strategije ekonomskog razvoja. Crnoj Gori ne treba da dokazuje vazalski odnos prema Srbiji tako što će joj ustupiti aerodrome. Treba detaljno analizirati „ponudu“ Srbije. Da li se iza nje krije bratstvo po naciji ili bratstvo po kapitalu? Tužba američke kompanije, ukoliko uspije da dokaže mućke Tenderske komisije, mogla bi da bude okidač za promjenu aktuelne vlasti ako građani Crne Gore shvate čije interese zastupa ta komisija i Vlada.