Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) Crne Gore koji je trenutno na javnoj raspravi ne adresira pitanje  pravedne tranzicije Pljevalja, kao jedinog rudarsko -energetskog centra Crne Gore, i kao takav nije u skladu sa važećim uredbama koje definišu obavezni sadržaj ovog dokumenta.

“Prema važećoj regulativi Energetske zajednice u skladu sa kojom je potrebno pripremiti NECP, države članice Energetske zajednice obavezne su da u svojim NECP-ovima uključe procjenu učinaka planiranih politika i mjera na radna mjesta, tržište rada, socijalnu uključenost i teritorijalnu dimenziju. To podrazumijeva da se jasno analiziraju rizici koje energetska tranzicija nosi za najpogođenije zajednice, definišu konkretne mjere za njihovu zaštitu i planira način na koji će se tranzicija sprovoditi na socijalno pravedan način.”, ističe Milija Čabarkapa, izvršni direktor nevladine organizacije Eko-tim.

Vodič Energetske zajednice za pravednu tranziciju koji je objavljen ove godine, takođe je vrlo jasan  i navodi da države imaju dvije opcije. Jedna je da se sve ove obaveze integrišu direktno u NECP, a druga da  se u NECP-u jasno predvidi mjera koja obavezuje na izradu posebnog Plana pravedne tranzicije, a za šta se Eko-tim već godinama zalaže. Nažalost, u ovom nacrtu NECP-a nije ispunjen nijedan od ova dva minimuma.

“Proces dekarbonizacije energetskog sektora, odnosno planirana energetska tranzicija najviše će pogoditi Pljevlja, čija lokalna ekonomija i socijalna struktura direktno zavise od industrije uglja. U Pljevljima trećina ukupne radne snage zavisi od te industrije, a više od polovine zaposlenih nema drugi izvor prihoda. Nacrt NECP-a, međutim, ne nudi ni minimalnu analizu toga šta prestanak ili smanjenje korišćenja uglja znači za radnike i njihove porodice, za budućnost grada i njegovih mladih ljudi, iako sam predviđa gašenje Termoelektrane Pljevlja najkasnije do 2041. godine. Pri tome postoji realan rizik da će taj rok biti i kraći zbog finansijskog pritiska koji će donijeti primjena CBAM mehanizma i drugih klimatskih politika EU. Desetak godina je vrlo malo vremena za ozbiljno planiranje i sprovođenje ekonomske diverzifikacije koja je ovom gradu neophodna, kako bi se osigurala sigurna budućnost građana.”, navodi Čabarkapa.

Eko-tim poziva obrađivača NECP-a i sve nadležne institucije da ozbiljno shvate ove nedostatke i koriguju nacrt. Potrebno je da se pitanje pravedne tranzicije jasno i obavezujuće uvrsti u dokument , kroz konkretne analize i mjere ili kroz definisanu obavezu izrade posebnog Plana pravedne tranzicije.