ČAVIĆ: SLOBODNA CARINSKA ZONA ZA NOVIH 2000 RADNIH MJESTA U PLJEVLJIMA!

2 godine pre

1482 pregleda

Izvor: PV Informer

Bivša vlast na čelu sa DPS-om ostavila je pustoš kada je riječ o broju firmi i radnika koji su ostali bez posla kako ovde u Pljevljima tako i u čitavoj Crnoj Gori. Za vrijeme njihove vlasti ugašeni su: ”PREVOZ, ”GRAĐEVINAR”, “VELIMIR JAKIĆ”, “MONTER”, “CIGLANA” itd.. Ova preduzeća najbolje odlislikavaju njihov odnos prema Pljevljima.

Iako odlazeći gradonačelnik Igor Golubović najavljuje nekakve investicije, pogotovo ona koja se odnosi na izgradnju sportsko-rekreativnog centra na “Borovičkom jezeru”, a pritom nisu u stanju da pokose travu oko istog, za to vrijeme njihova realizacija kapitalnog budzeta najbolje pokazuje da oni nisu sposobni na da realizuju ni najprostije stvari koje su planirali istim. Prema dostupnim podacima u Pljevljima je zaposleno 4500 hiljade osoba, nazaposleno oko 2800 naših sugrađana uz sve to u Pljevljima ima oko 724 primaoca socijalne pomoći, dok je najveći broj naših sugrađana čine penzioneri njih oko 7000.

Samo za poslednjih tridesetak godina iz Pljevalja se iselilo preko 20 hiljada ljudi. Loši demografski podaci, a i ekonomsko stanje naših građana zahtjeva brz i adekvatan odgovor kako lokalne samouprave tako i vlade CG. Svjedoci ste da smo mi iz Demokratske CG kako na lokalnom tako i na državnom nivou predložili set socijalnih i ekonomskih mjera za koje smatramo da su realna i ostvariva, a koje bi u mnogome popravila socio-eknomsku situaciju i na lokalnom nivou i na novou države.

Kako bi zadržali naše sugrađane da masovno odlaze iz grada potrebno je kreiranje i otvaranje radnih mjesta koja će biti održiva naročito se to odnosi na mjesta u proizvodnom sektoru. Kovid kriza je pokazala sve slabosti ekonomije koja je bazirana većinom na turizmi i na uslugama, kao što je slučaj kod nas ovde u CG. S tim u vezi potrebna nam je hitna diversifikacija privrednih aktivnosti te stvaranje otpornosti na eksterne šokove, kao što je pandemija koronavirusa. Ono što je neophodno podržati djelatnosti koje mogu dati najbrže rezultate, sa stanovišta povećanja domaće proizvodnje i rasta konkurentnosti.

Prednost ulaganja u Pljevlja:

1. 15 mil potrošača na tržištima CG, Srbije, BIH, Hrvatske

2. Povoljan geografski položaj

3. Blizina putnih pravaca koji vode od CG do ka BIH, Srbiji, Hrvatskoj

4. PDV 21 i 7%, porez na dobit 9%

5. Preko 60 godina industrijske proizvodnje

6. Prirodna bogastva

7. Mogućnost saradnje sa Rudnikom uglja i Termoelektranom Pljevlja

Teza o ekonomskoj isplativosti razvoja slobodnih zona kod nas, bazira se na pretpostavci da one treba da budu pokretač ekspanzije direktnih stranih investicija, koje će pokrenuti proizvodnju po savremenim tehnologijama ne samo u njima, nego i izvan njih. Ovo će omogućiti veći i brži razvoj domaće proizvodnje, gledano generalno, što će dovesti i do uvećanja izvoza savremeno proizvedenih roba koje će biti konkurentne drugim robama na otvorenim međunarodnim tržištima.

Međutim, privlačenje potencijalnih investitora u današnjim uslovima globalizacije predstavlja možda i najeći problem. Naime, mnoge zemlje u razvoju vide svoju šansu za oporavkom i razvojem domaće privrede upravo ulaskom direktnih stranih investicija i naprosto se utrkuju u tome koja će pružiti kvalitetnije uslove za potencijalne investitore. Stoga, moramo biti svjesni da ćemo inostani kapital privući jedino ako shvatimo pravila igre na globalnom tržištu, ili bolje reći ako ovaj naš veoma značajan geostrateški region, upotpunimo setom poreskih olakšica i ostalih beneficija kako carinskih tako i vancarinskih kao i čvrstim državnih garancijama za sigurnost uloženog kapitala.

Sve to će uz ostale ekonomske pogodnosti, kvalifikovanu radnu snagu samo učvrstiti namjere za ulaganjem u našu privredu, što će se pozitivno odraziti konkurentnost naše privrede i poboljšanje životnog standarda svih naših građana. U zemljama u razvoju kao na primjeru naše zemlje, ne postoji dovoljno domaceg kapitala za ulaganjem u proizvodne procese, u ovom slučaju konkretno na proizvodnju u slobodnim zonama, stoga, treba ući u zajedničke projekte putem mješovitih ulaganja, domaćih i inostranih preduzeća. U suštini slobodne zone su otvorene za strana i zajednička ulaganja stranih i domaćih firmi u njima.

Dakle, tu ne bi trebale da postoje bilo kakve prepreke ili ograničenja koje bi ove tendencije suzbijale ili ovakve aktivnosti sužavale. Mogu se pojaviti određena ograničenja koja se više odnose na vrstu djelatnosti u slobodnoj zoni i s tim u vezi na vrstu stranih ulaganja. Suprotno, može se reći da postoje vrlo izražene tendencije koje idu za tim da stimulišu strana ulaganja u slobodnim zonama putem mnogih privilegija i pogodnosti koje se daju stranim ulagačima i njihovim ulaganjima ili čak i zajedničkim ulaganjima.

Dobar primjer da se ide ka tome da se masovnije privuku strane investicije, predstavlja Zakon o slobodnim zonama i slobodnim skladištima, koji predstavlja jedan od najliberalnijih zakona u konkurentskom okruženju, a i šire. Međutim, mišljenja sam da je potrebno dodatnim podzakonskim aktima, ili drugim pravilnicima, vršiti dalju liberalizaciju i uz veći ‘set’ što povoljnijih stimulacija biti agresivniji na tržištu u okruženju i pokazati svoju maksimalnu otvorenost za ekspanzijom stranih i zajedničkih ulaganja. Radi što uspješnije valorizacije projekta slobodne zone, odnosno pospješivanja direktnih stranih investicija, prije svega potrebno je uraditi sljedeće :

1. omogućiti decidno sprovođenje Zakona;

2. dodatnim podzakonskim aktima i drugim mjerama proširiti i povećati broj olakšica potencijalnim investitorima ,kao npr: ukinuti sve carinske i ostale dažbine na uvoz osnovnih sredstava, sirovina i ostalih repromaterijala, namijenjenih za proizvodnju u slobodnoj zoni (novim Zakonom o slobodnim zonama i slobodnim skladištima je već urađeno);

3. Lokalna samouprava da oslobodi plaćanja poreza i komunalija i infrastrukturno opremi lokaciju namjenjenu za slobodnu zonu

4. osloboditi sve učesnike koji investiraju u zonu od poreza na dobit i to najmanje za sljedećih 5 godina, kao i poreza na lična primanja u periodu od 3-5 godina;

5. omogućiti slobodan transfer dobiti svim potencijalnim investitorima;

6. investitorima koji u slobodnu zonu ulažu više od 1 miliona eura, omogućiti dodatne ‘’specijalne’’olakšice u vidu davanja većih povlastica i stimulativno uticati na njih da što više ulažu svoj novac u slobodnu zonu.

7. Zavod za zapošljavanje u saradnji sa opštinom Pljevlja organizuje obuku i prekvalifikaciju radne snage koja bi bila na raspolaganju potencijalnim investitorima

8. Opština Pljevlja da formira sekretarijat koji bi se bavio slobodnim zonama i privlačenju investitora

9. Vlada CG da formira Upravu za slobodne zone

10. Vlada CG da donese Uredbu o određivanju kriterijuma za dodjelu podsticaja radi privlačenja direktnih stranih ulaganja

Posmatrajući s aspekta naplate poreza i dažbina, davanje ovih popusta predstavlja izgubljenu dobit za budžet Države. Međutim, ne smije se zaboraviti da uslijed svih ovih povoljnosti, potencijalni strani investitor će prije donjeti odluku za investiranjem u našu zemlju, a sva izgubljena dobit po osnovu naplate dažbina biće višestruko vraćena putem zapošljavanja domaće radne snage, upošljavanjem saobraćajnih sredstava, kao i uključivanjem u dodatni rad za potrebe zone mnogih domaćih preduzeća koja posluju van kapija zone, čime će se povećati ukupan kvalitet proizvodnje. Koristi od ulaganja u naše slobodne zone su višestruke i predstavljaju direktnu pozitivnu posljedicu po cjelokupni ekonomski razvoj. Prije svega, direktne strane investicije putem ulaganja u naše slobodne zone imaće poseban i veoma značajan uticaj na sljedeće oblasti:

smanjenje stope nezaposljenosti uslijed zapošljavanja kvalifikovane radne snage u zoni;

ulazak savremenih i čistih tehnologija i proizvodnja po najsavremenijim standardima visokokvalitetnih i na tržištu konkurentnih proizvoda;

povećavanje stope izvoza uslijed proizvodnje u slobodnoj zoni;

transfer znanja i tehnologije; razvoj infrastrukture i saobraćaja unutar zone i van kapija zone;

razvoj preduzeća koja posluju van kapija zone za potrebe zone;

razvoj svih sektora privrede, naročito Sektora usluga;

povećavanje ukupnog deviznog priliva zemlje;

pozitivan uticaj na ukupni platni bilans;

jačanje ukupnih fondova društva kroz akumulaciju, razne poreze i doprinose puna valorizacija prirodnih i ljudskih resursa;

rast i razvoj novih preduzeća specijalizovanih za potrebe zone;

Prednosti ulaganja u Crnoj Gori:

Prelazni trgovinski sporazum sa EU