Centralna banka Crne Gore (CBCG) i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pokreću zajednički projekat kojim žele da korisnicima socijalnih davanja omoguće da novac primaju direktno na besplatan bankovni račun. Ideja je da se socijalna pomoć isplaćuje posredstvom banaka brzo, sigurno i bez provizija, kako bi građani zadržali punu vrijednost svojih primanja i lakše pristupali osnovnim bankarskim uslugama.

Sada se ovaj novac isplaćuje posredstvom Pošte i isto je za krajnje korisnike besplatno sve i dobijaju naknadu u punom iznosu, ali se oni žale na to da gube ogromno vrijeme čekajući u redovima u poštama, ako se desilo nekog mjeseca da ih poštari nijesu zatekli kući da im uruče primanje.

Projekat je usklađen sa Zakonom o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, koji je na snazi od januara 2024. godine, i predviđa da korisnici socijalnih davanja imaju pravo na besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, kao i besplatne osnovne transakcije. Po ovom zakonu obaveza sistemskih banaka je da otvore i vode račun za plaćanje sa osnovnim uslugama za osjetljive kategorije. pišu Vijesti.

FAZNO SPROVOĐENJE

Prema procjenama,projekat se odnosi na oko 100.000 korisnika socijalne pomoći, među kojima su primaoci dječjeg dodatka, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć, naknade po osnovu nezaposlenosti i materijalnog obezbjeđenja…, dok ih svega oko 1.480 trenutno ima otvoren račun. Većina ovih korisnika novac dobija putem Pošte, a ako budu željeli moći će da otvrene besplatne račune. Iz Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i CBCG najavljuju da će se projekat sprovoditi fazno od početka 2026.

Korisnici koji će biti obuhvaćeni novim načinom isplate naknade su korisnici lične invalidnine, a kasnije će ovu mogućnost imati i korisnici univerzalnog dječjeg dodatka, kazali su Vijestima u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Zajednički projekat, kako je Vijestima kazala viceguvernerka Zorica Kelezić, planiran za početak 2026. godine i biće sproveden fazno, a sa ciljem da do kraja kampanje budu obuhvaćene sve osjetljive kategorije stanovništva.

“Planirano je da cijela 2026. godina bude posvećena finansijskoj inkluziji i očuvanju pune vrijednosti socijalnih davanja,što predstavlja nastavak reformskih aktivnosti CBCG u oblasti platnog prometa, kazala je Kalezić.

Ona je pojasnila da je cilj projekta da se kroz širu upotrebu računa za plaćanje sa osnovnim uslugama, predviđenog Zakonom o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, obezbijedi da se socijalna davanja, univerzalni dječji dodatak, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, naknada po osnovu nezaposlenosti i materijalno obezbjeđenje, krajnjim korisnicima isplaćuju bez posrednih troškova, u sigurnom i jednostavnom platnom okruženju.

Zajednički projekat je dogovoren na sastanku guvernerke Irene Radović i ministra Damira Gutića sa timovima. Tom prilikom je dogovoreno i uspostavljanje zajedničke radne grupe koja će koordinisano djelovati u pravcu podizanja javne svijesti, osnaživanja građana i osiguravanja da pogodnosti propisane zakonom postanu u potpunosti dostupne. Osnovni cilj projekta je povećanje finansijske inkluzije, očuvanje vrijednosti socijalnih transfera i zaštita najosjetljivijih grupa stanovništva. Projekat ima za cilj da dodatno ojača svijest korisnika socijalnih i materijalnih davanja o pravima koja im pruža Zakon o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača koji je na snazi od januara 2024. godine i koji im obezbjeđuje lakši i povoljniji pristup bankarskim uslugama, rekla je Kalezić.

Ona je pojasnila da korisnici socijalnih davanja spadaju u osjetljivu grupu potrošača i, u skladu sa zakonom, imaju pravo na niz pogodnosti koje olakšavaju pristup bankarskim uslugama.

To uključuje besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, besplatnu uplatu i isplatu gotovine na šalteru i bankomatu, kao i prvih deset nacionalnih platnih transakcija mjesečno bez naknade. Za sve ostale transakcije naknada može iznositi najviše do 70% cijene koju banka naplaćuje drugim korisnicima računa sa osnovnim uslugama. Na ovaj način korisnicima socijalne pomoći obezbjeđuje se siguran i jednostavan pristup novcu,bez dodatnih troškova i provizija, čime se ujedno podstiče i veća finansijska uključenost, pojasnila je Kalezić.