Prvih 100 dana 44. Vlade i koalicione vlasti u Crnoj Gori obilježili su uspjesi u izboru nosilaca sudskih funkcija, postizanju sporazuma vezanog za sprovođenje popisa, dobar impuls u oživljavanju procesa Evropskih integracija i početak rada na izbornoj reformi. S duge strane, kvalitet rada pojedinih resora značajno varira, Vlada nije bila u stanju da usvoji godišnji program rada, ne može se pohvaliti visokim nivoom transparentnosti, a borba za prevlast u sektoru bezbjednosti i dalje blokira stvaranje održive i efikasne politike na ovom polju, naveli su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Oni su objavili dokument “Prvih 100 dana: Između očekivanja i (ne)ostvarenih obećanja” u kome daju pregled njenih postignuća u onim oblastima koje su dio misije CDT-a. 

Vlada i koaliciona vlast ali i dio opozicije u formalnom smislu ispunili su ono što ovo društvo nije bilo u stanju godinama unazad – kompletiran je izbor nosilaca pravosudnih funkcija, što sigurno predstavlja uspjeh. Ipak, da li će ova imenovanja, i pored toga što dio izabranih kandidata sigurno ima zadovoljavajuće reference, dovesti do stvaranja nezavisnih institucija ostaje da se vidi, smatra Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.

– Važno obilježje prvih 100 dana rada Vlade jeste i, čini se, ispoljena odlučnost da prije evropskih izbora Crna Gora dobije završna mjerila u poglavljima 23. i 24, što bi odblokiralo zatvaranje poglavlja iz ostalih oblasti, dodaje ona.   

Takođe, ističe, ovdje treba napomenuti i veoma važan politički momenat i uspjeh Vlade, vladajućih partija i opozicije – dogovor o sprovođenju popisa 2023. godine što je ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene nesporazume. 

„Pohvalno je i to što su neki važni procesi koji su izostavljeni u ekspozeu, kao na primjer početak izborne reforme i rad na zakonu o Vladi, bili predmet rada Vlade ili koalicione vlasti. Međutim, u ovim oblastima se računaju samo ostvareni rezultati pa, zbog ranijih loših iskustava, treba biti veoma oprezan u ocjenama“, ukazuje Gvozdenović.

Utisak je, po njoj, da su se razlike u kvalitetu po pojedinim resorima, u ekspozeu predsjednika Vlade, zapravo preslikale na kvalitet rada pojedinih ministara. – Dobili smo Vladu neujednačenog kvaliteta po resorima, i te razlike trebaju da zabrinu njenog predsjednika, tvrdi Gvozdenović.

Prvih 100 dana Vlade, ukazuje ona, nije bilo dovoljno da se razjasne nedoumice o dostižnosti njenih ciljeva, pa se improvizacija iz ekspozea prenijela i na njeno funkcionisanje. U prilog ovome, ističe, najbolje govori činjenica da Vlada još uvijek nije usvojila godišnji program rada. 

– Umjesto da Vlada u prvih 100 dana trasira održivu politiku u sektoru bezbjednosti i na taj način poboljša bezbjednost građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ona je nastavila utabanim stazama unutrašnjih borbi za političku prevlast u ovom sektoru, navodi Gvozdenović.  

Improvizacija, dodaje, postoji i kad je u pitanju Vladina komunikacija sa javnošću.

„Nakon zatvaranja za javnost sjednica Vlade i najave stalnog informisanja kroz pres konferencije nakon istih, ispostavilo se da konferencije nijesu održane nakon polovine sjednica. Evidentne su razlike u komunikaciji sa javnošću pojedinih resora, odnosno ministara, a sam predsjednik Vlade je za domaće medije dao samo jedan intervju i to uoči 100 dana Vlade. Netransparetno zaduživanje od 109 miliona eura predstavlja jedan od primjera ove komunikacione filozofije“, ističe Gvozdenović. 

Smatra da valja napomenuti i jednu neuobičajenu pojavu –  odmah nakon formiranja Vlade, od strane jedne od članica vladajuće koalicije, otvorena je priča o njenoj rekonstrukciji. „Koalicionim sporazumom, o kojem su mediji izvještavali, rekonstrukcija zaista jeste predviđena do kraja 2024. godine. Međutim, ostaje pitanje da li to što se, već u prvih 100 dana Vlade, pokreće priča o izmjenama njenog sastava predstavlja signal nezadovoljstva radom pojedinih resora ili mogućih negativnih političkih odnosa unutar ove koalicije“, navodi zamjenica izvršnog direktora CDT-a-

Na kraju zaključuje da – „ostaje da se vidi hoće li ova Vlada biti upisana kao reformska Vlada diskontinuiteta ili će predstavljati kontinuitet populizma i zloupotreba“. 

Kompletnu analizu možete pročitati ovdje.