Cijene struje u Srbiji se survale na nulu uslijed skoka proizvodnje iz solara u Evropi

    12 meseci pre 686 pregleda Izvor: balkangreenenergynews.com

Foto : Pixabay –

Anomalija koja se povremeno javlja na evropskom tržištu električne energije, da cijene postanu negativne, pa i da odu duboko ispod nule, odrazila se ovog puta i na Srbiju. Berza SEEPEX u Beogradu je na u subotu, 27. maja, za isporuku od 10 do 17 sati narednog dana zabilježila vrijednosti na nuli i blizu nule. Tehnički direktor Dejan Stojčevski objašnjava da je ta epizoda odraz snage investicija u solarne elektrane na nivou cijelog kontinenta, ali i nedostatka kapaciteta za skladištenje u istom segmentu.

Kombinacija blage zime i obilnih padavina, koje su pogodovale proizvodnji u hidroelektranama, ovog su proljeća znatno ojačale ponudu energenata na evropskom tržištu. Nivoi gasa u skladištima su veoma visoki za ovo doba godine, a i cijene nafte su oslabile sa posustajanjem privrede.

Povrh toga, period visoke osunčanosti je podigao učinak fotonaponskih sistema i, zajedno s umjerenim temperaturama vazduha, gurnuo cijene struje drastično naniže, pa i veoma duboko u negativnu teritoriju. Takvom razvoju događaja je posebno doprinjelo topljenje snijega u Skandinaviji, što je prepunilo akumulacije hidrocentrala.

Sa zahuktavanjem investicija u solarnu energiju dolazi do nizanja rekorda u proizvodnji u tom sektoru širom Starog kontinenta. Negativne cijene su zabilježene i u Kini. Solarne i vjetroelektrane su posebno osjetljive na meteorološku nestabilnost te su i cijene na nekim berzama struje dostigle najniže nivoe do sada, i do nekoliko stotina evra u minusu za megavat-sat.

To znači da prodavac zapravo plaća kupcu da preuzme električnu energiju. Ova pojava se obično dešava vikendom i praznicima, kada je potražnja manja.

U Srbiji su negativne cijene struje zasad nemoguće

Na tržištu za dan unapred na berzi SEEPEX u Srbiji, cijene su u subotu, 27. maja, za isporuku od 10 do 13 sati iznosile po tek nekoliko evrocenti po megavat-satu, a zatim uzastopna četiri sata bile na nuli. U aprilu i maju su spoljašnje temperature često takve da nema potrebe ni za grijanjem ni hlađenjem, pa se javljaju ekstremi ovog tipa i to po par puta godišnje, objasnio je za Balkan Green Energy News tehnički direktor Dejan Stojčevski.

Cijene električne energije se prelivaju i teže da u Evropi budu svuda iste, čak i da u Srbiji nema nikakvih investicija u solarne elektrane, izjavio je. Stojčevski je napomenuo da se na određenim tržištima za debalans proizvođačima naplaćuju veći penali nego što ih košta da oni plate da neko preuzme višak njihove električne energije.

Međutim, u Srbiji negativne cijene nisu moguće bez zakonskih promjena kojima bi se uredio porez na dodatu vrijednost, navodi tehnički direktor SEEPEX-a. „Kasnimo u svemu, pa i u tome“, izjavio je. Ovakva situacija će se ponavljati dok se ne ustale rješenja za skladištenje energije, dodao je Stojčevski i istakao da su cijene ranije bile najniže noću.

Investitori traže odštetu

Kada prenosne mreže ne mogu da prime svu struju iz fotonaponskih i pogona na vjetar, operatori isključuju onoliko kapaciteta koliko obuhvataju automatskim sistemom, kako ne bi došlo do preopterećenja.

Sve su glasniji zahtjevi za obeštećenjem, kakav je svojoj državi sredinom mjeseca uputila asocijacija vjetroelektrana na Kipru. Sagovornik je prokomentarisao da je tendencija da se propisi promjene i da bude legitimno da se postrojenja na solar i vjetar isključuju bez nadoknade.

Troši kad je jeftino

Solarne elektrane sve više mijenjaju ravnotežu na tržištu. Mreže i elektrane poput onih kogenerativnih i na gas, moraće da se nadograde da brže reaguju na skokove i padove proizvodnje.

Nema smisla da cijene struje budu negativne, pogotovo zato što to investitore može da odvrati od projekata za proizvodnju. Ali najgore rješenje je da se solarne i vjetroelektrane isključuju sa mreže sve dok ima ikakve potražnje. Zato se razvoj elektroenergetskog sistema, u svetlu naglog porasta ovih kapaciteta i, samim tim, varijabilnosti u snabdijevanju, uveliko oslanja na prilagođavanje potražnje proizvodnji – odziv na strani potrošnje.

S novim tehnološkim rješenjima za digitalizaciju i fleksibilizaciju, i privreda i domaćinstva mogu da okrenu situaciju u svoju korist. Da troše (pa i zarađuju) kada se previše proizvodi, a da se suzdrže dok su cijene visoke.