Sve države regiona po ovom pitanju imaju izraženiji stepen ugroženosti u odnosu na Crnu Goru. Ovaj problem je prisutan u regionu i Ministarstvo poljoprivrede će preuzeti sve korake da ne dođe do nestašice mlijeka kao i da cjenovna konkurentnost ne bude ugrožena“, rekao je za portal „IN4S“ Miroslav Cimbaljević, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Crne Gore.

Takođe, Cimbaljević je dodao da, što se tiče ostalih životnih namirnica u ovom trenutku imamo nesmetano funkcionisanje i kontinuitet u snabdijevanju, a cjenovna konkurentnost u poređenju sa zemljama u okruženju je na istom nivou, tako da je tržište osnovnih životnih namirnica stabilno.

„Usljed prevelikog inteziteta tražnje koje je prouzrokovala najava nestašice, kategorija UHT mlijeka nižeg cjenovnog ranga su u kratkom roku rasprodate, te su u prethodnom periodu bile dominantno prisutne kategorija koje imaju veću cijenu. Zbog velike izlaznosti artikala koji su bili jeftiniji, usljed povećane potražnje lager je sveden na minimum, stiče se percepcija da je došlo do povećanja cijene mlijeka, što i dalje nije slučaj kako saznajemo iz trgovačkih lanaca i tabelarnog prikaza cijena koje nam šalju na nedeljnom nivou“, rekao je on i dodao da postoji mogućnost da dođe do korekcije u narednom periodu, ali prema inforacijama koje imaju one će biti na istom nivou. Ministarstvo poljoprivrede u kontinuitetu sa posebnom pažnjom prati dešavanja, i u skladu sa ovlašćenjima će reagovati u slučaju potrebe“, jasan je Cimbaljević u razgovoru za IN4S.

Kada je riječ o ograničenju kupovine mlijeka pojedinih prodajnih marketa u Crnoj Gori, Cimbaljević navodi da se zabrana ne odnosi na finalne mliječne proizvode i to na UHT mlijeko, sireve i fermentisane kisjelomliječne proizvode, već se odnosi na pasterizovano mlijeko za dalju preradu.
„Kada je u pitanju zabrana koja je ograničena do 31. septembra ona nije pogodila crnogorsko tržište. U Crnoj Gori u sistemu premija smo u prethodnoj godini imali 26,5 miliona litara sirovog mlijeka za dalju preradu, a uvezli smo oko million litara, što znači da je uvoz pasterizovanog mlijeka za dalju preradu nešto manje od 4%“, kaže on.

O tome kakve je mjere preduzelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore da pomogne primarnim poljoprivrednim proizvođačima, Cimbaljević za IN4S kaže da u cilju stimulacije proizvodnje mlijeka kao dominantne grane poljoprivrede u Crnoj Gori ove godine je kreiran najveći Agrobudžet kada su u pitanju izdvajanja iz nacionalnih sredstava, pa su sve mjere podrške koje se tiču primarne proizvodnje mlijeka u značajoj mjeri povećane.

Takođe, kaže da je ukupna premija za ekstra klasu u ovom trenutku 17 eurocenti po litru, što je u odnosu na 11 eurocenti od prošle godine, skok od 55 do 60%, kao i da mjere podrške za preradu na gazdinstvima i direktna plaćanja i sve ostale mjere su povećane u prosjeku od 20 do 30%.
„Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je opredijelilo iznos od milion i po eura za nabavku steonih junica sa ciljem da obezbijedi veći stepen dovoljnosti u proizvodnji sirovog mlijeka. Podrška po grlu će iznosi 1400 eura ili do 70% podrške od vrijednosti junice. Kroz ovu mjeru, uvozom 850 rasnih grla imaćemo očekivano povećanje od preko 3 miliona litara na godišnjem nivou. Ono što je posebno značajno da ćemo mjeru realizovati i naredne godine u ovom ili većem obimu“, navodi on.

On je zaključio da se takođe kroz set mjera podržava proizvodnja kabaste stočne hrane u Crnoj Gori, sa ciljem da inputi proizvodnje budu što povoljniji a naši proizvođači nezavisniji od uvoza u ovom segmentu.