Mali Oglasi
EXIT

Činjenice o Norveškoj: Evo zašto je to već godinama najbolje mjesto za život!

  • 3 sedmice pre
  • 115 pregleda
  • Izvor: Kolektiv

Kada su Simon i Julie Irgens dobili svoje prvo dijete, Henning, oboje su uzeli nekoliko mjeseci roditeljskog odsustva da bi bili kod kuće sa svojom bebom, jedan dio vremena svi zajedno, a jedan naizmjenično. Isto su uradili i dvije godine kasnije kada se rodila Henningova mlađa sestra Inez, a zatim i kada se rodio Axel, koji sada ima tri godine.

Porodica Irgens uživala je u ukupno tri godine plaćenog roditeljskog odsustva.

“Bilo mi je izuzetno važno da provedem to vrijeme sa djecom od samog početka. Svima nama je bilo važno,” kazao je Simon, danski arhitekta koji se preselio u domovinu svoje supruge Julie, Norvešku, 2011. godine. “To mi je dalo priliku da se povežem sa njima od početka; to nas je učinilo ravnopravnijim roditeljima od rane faze njihovog života.”

Supružnici Irgens su u intenzivnom periodu svog života, žongliraju između stalnih poslova i odgoja djece, ali kažu da imaju podršku na poslu.

“Na našem random mjestu postoji zajedničko razumijevanje da su djeca i porodica na prvom mjestu. U 15:30, ostavljam sve i odlazim s posla da preuzmem djecu,” kaže Julie, koja je pisac, i dodaje “Mislim da firme ne bi privukle najtalentovanije ljude kada ne bi nudili tu vrstu fleksibilnosti.”

“Rado plaćam porez,” kaže Simon. “Toliko toga dobijamo zauzvrat. Zaista imamo osjećaj da norveško društvo ulaže u nas.”

Najomiljenija država za život

Jaka socijalna zaštita u Norveškoj, što uključuje velikodušnu politiku roditeljskog odsustva, ključni je razlog zbog kojeg ova država sa samo 5 miliona stanovnika redovno ocijenjena kao jedno od najboljih mjesta za život.

Norveška je bila na vrhu UN-ovog Izvještaja o sreći za 2017. godinu, sa visokim ocjenama kada su u pitanju pokazatelji kao što su “njega, sloboda, velikodušnost, iskrenost, zdravlje, prihodi i dobro upravljanje.” Takođe je zauzela visoko mjesto na Indeksu prosperiteta za 2017. godinu instituta Legatum Institute, a 2016. godine ocijenjena je kao najbolja demokratija na svijetu šesti put uzastopno od strane konsultantske firme iz Londona Economist Intelligence Unit.

“Većina ljudi osjeća da su dio demokratije i imaju osjećaj zajedništva u društvu,” kazao je Karl Ove Moene, professor ekonomije i vođa istraživačkog time na Univerzitetu u Oslu. “Norvežani doživljavaju svoje političare kao obične ljude, a ne kao neku vrstu elite.”

Unazad 10 godina, Moene se bavi istraživanjem nordijskog modela – ekonomskog okvira zajedničkog za Norvešku, Dansku, Švedsku, Finsku i Island koji zagovara socijalnu jednakost. “Rana intervencija u brizi o djetetu je veoma važna za učešće ženske radne snage,” kaže on. “Vrijednost njihovog učešća je slična vrijednosti naše nafte. A to ne bi nikada bilo moguće bez subvencionisane brige o djeci.”

Politika koja je naklonjena roditeljstvu samo je jedan dio norveške države blagostanja. Svi su pokriveni javnim zdravstvenim osiguranjem ― što znači da imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu u prijemnoj ambulanti ― država nudi besplatne javne škole kao i visoko obrazovanje, a radnička prava i sindikati su jaki. Ako izgubite posao ili se razbolite, socijalni sistem će vas zaštititi, a vlada će vam pružati finansijsku podršku i duže od godinu dana u nekim slučajevima.

Trećina budžeta za socijalno ugrožene

Jedna trećina državnog budžeta ― 468 milijardi kruna ― izdvaja se za pomoć nezaposlenima, plaćena bolovanja, penzije, dječje dodatke i tuđu njegu.

Naravno, ovakva politika je skupa. Norveška posjeduje ogromno bogatstvo (1 trilion američkih dolara) koje je stekla od zarade na nafti. Takođe, porezi u ovoj državi su visoki: Prosječan porez na prihod za samca bez djece je 27.9 odsto, prema podacima OECD-a, dok se najviša primanja oporezuju po stopi od 39 odsto. Porez na dodatnu vrijednost od 25 odsto na većinu robe i usluga čini Norvešku jednom od najskupljih zemalja za život.

Međutim, Norveška ima jednu od najvećih prosječnih plata na svijetu, a ima i dobre ocjene kada su u pitanju jednake plate za žene i muškarce.

“Kada razgovaram sa američkim ekonomistima i kažem im kako imamo jake sindikate i udruženja poslodavaca, velikodušnu socijalnu državu … oni misle da je to recept za makroekonomsku katastrofu,” kaže Moene. “Ali činjenica je da su ove stvari komplementarne kapitalističkoj dinamici. Ekonomski rast od 1930. godine je veći u Norveškoj nego u Americi, po glavi stanovnika, čak i ako izuzmemo naftu. Socijalni sistem je recept za bogatu zemlju.”

Ali Norveška nije utopija, i ona ima svojih socijalnih i ekoloških problema.

Hvaljena zbog svojih ekoloških dostignuća – 98 odsto električne energije u Norveškoj dolazi iz obnovljivih izvora (uglavnom hidrocentrale), svjetski je lider kada su u pitanju električni automobili, a Centralna banka Norveške savjetuje vladi da odustanu od ulaganja u naftu i gas ― ipak, Norveška je sedmi najveći izvoznik štetnih emisija, prema izvještaju organizacije Oil Change International. Vlada takođe otvara norveški Arktik za traženje nafte, uprkos protivljenju ekologa.

Da li će sve veći jaz dovesti do promjene sistema

Broj ljudi koji žive u siromaštvu takođe je u porastu u Norveškoj, sa 7.7 odsto u 2011. godini na 9.3 odsto u 2015. godini, prema nedavnoj studiji koju je provela Norveška administracija za rad i socijalnu zaštitu -NAV. “Razlike u primanjima su porasle proteklih godina,” kazao je Yngvar Åsholt, direktor Odsjeka za istraživanja i analize u NAV-u.

“Bogati postaju bogatiji, dok u populaciji sa niskim primanjima rast stagnira,” dodaje Åsholt. “To je zbog većeg broja useljenika, zbog migracije radnika i većeg priliva izbjeglica. Ove populacije imaju slabiju poziciju na tržištu rada od rođenih Norvežana.”

Takođe je poraslo i antiimigrantsko raspoloženje u proteklih nekoliko godina. Na izborima 2017. godine antiimigrantska populistička Partija progresa dobila je više od 15 odsto glasova da bi ostala u koaliciji sa konzervativnom partijom premijerke Erne Solberg.

Ova država bogata naftom takođe je pogođena padom cijena nafte. Zbog toga je teže zadržati nivo socijalne zaštite među populacijom sa niskim primanjima,” kaže Åsholt. “Ekonomski to je štetno za naciju. Nedostatak poslova i niska primanja dovode do zdravstvenih problema, što može oslabiti temelje našeg velikodušnog socijalnog sistema ― koji je bio važna osnova za ekonomski rast u Norveškoj dugi niz godina.”

Moene je zabrinut da bi socijalni sistem mogao postati žrtva vlastitog uspjeha. “Čini se da ovaj model stvara brojnu višu klasu, a ova grupa često ima veliki politički uticaj,” kaže on. “Mnogi u višoj klasi kritikuju socijalna davanja iako su upravo ove socijalne demokratske institucije možda postavile temelje za njihovo bogatstvo.”

U kući porodice Irgens, subotnje je poslijepodne, kuća je ispunjena porodicom, prijateljima i djecom. Vatra je naložena, neki igraju monopol, dok neki prave đumbirov kruh.

Ovo je uobičajena karakteristika skandinavskog načina života: druženje sa porodicom i prijateljima, uz vatricu. Postoji i riječ za to ― “hygge” ― koja se može prevesti kao “udobnost, prijatnost, toplina, zajedništvo, opuštenost.” Ova skandinavska riječ našla se u Oxfordovom rječniku engleskog jezika prošle godine.

Činjenice o Norveškoj:

Stanovništvo: 5.25 miliona

BDP po glavi stanovnika: $70,812

Roditeljsko odsustvo: 49 sedmica na 100 odsto plate, ili 59 sedmica na 80 odsto.

Porez kao postotak BDP-a: 19.7 odsto


Copyright © 2019 PV Informer. Sva prava zadržana.