Iako je prije dvije godine najavljena rekultivacija deponije laporca Jagnjilo, to do danas nije realizovano. Naime, prije dvije godine iz Rudnika uglja su najavili da će rekultivisati deponiju i da će je kao takvu ostaviti lokalnoj upravi, koja će moći potom da na tom prostoru izgradi sportska igrališta i druge slične sadržaje.

Međutim, u poslednje dvije godine na deponiji, gdje je više od dvije decenije Rudnik uglja odlagao laporac iz kopa „Potrlica“, niko nije izvodio nikakve radove.

Ekolozi upozoravaju da nadležni u Rudniku uglja žele da sačekaju da deponiju prekrije nisko rastinje i trava i da potom kažu da rekultivacija nije ni potrebna.

U sušnim danima vjetar i dalje nosi prašinu s Jagnjila prema gradu. Posebno je teško u naselju Potrlica, na koje pada prašina iz istoimenog kopa, ali i sa deponije Jagnjilo. Ove godine je bilo manje prašine, jer je bilo dosta padavina, ali pitamo se kako će biti narednih godina, kaže izvršni direktor Ekološkog udruženja „Breznica“ Milorad Mitrović, ističući da je neophodno izvršiti temeljnu rekultivaciju deponije.

Mitrović navodi da je najbolje da se cjelokupni laporac, koji se mjeri milionima kubika, vrati u kop Potrlicu, jer bi se na taj način uklonilo uzvišenje koje zatvara pljevaljsku kotlinu.

Kažu da je pljevaljska kotlina takvo podneblje gdje nema dovoljno provjetravanja, a uzvišenje Jagnjilo je za 100 metara visočije s deponijom nego što je bilo bez nje. Ako bi ispravno razmišljali, laporac s deponije trebalo bi da vrate u kop. Naravno, to poslovodstvu Rudnika uglja koje juri za profitom ni ne pada na pamet, kaže Mitrović i dodaje da je pomenutoj kompaniji sve skupo kad je u pitanju ulaganje u zaštitu životne sredine.

On navodi kao svijetli primjer rekultivaciju jednog djela deponije Maljevac, koju je finasirala Elektroprivreda.

Prema njegovim riječima, u narednim godinama konačno neće biti prašine s deponije Maljevac, tako da će čitava okolina biti zaštićena.

Na Maljevcu se sije trava i sade stabla. Očekujemo zelene površine i kvalitetan odvod vode. S Jagnjilom nije isti slučaj. Rudnik je prestao s odlaganjem laporca i deponiju je ostavio sasvim otvorenu, što je zaista neprihvatljivo, kaže Mitrović.

On poziva nadležne inspekcijske službe da reaguju i da natjeraju Rudnik uglja da riješi problem deponije Jagnjilo.

Deponija laporca nije ni trebalo da bude na Jagnjilu, ali su to prije trideset godina odlučili moćnici koji nisu ni o čemu vodili računa, već su isključivo radili protiv ove sredine. Sada njihovim putem koračaju oni koji Pljevlja vide kao prostor za opštu eksploataciju i izvlačenje dobiti, ističe Mitrović.

Rudnik uglja je 2018. godine obustavio odlaganje laporca na deponiju Jagnjilo, jer su se stvorili uslovi da se laporac odlaže u dijelu kopa „Potrlica“. Takva varijanta je značajno jeftinija za kompaniju. S obustavom odlaganja laporca dato je obećanje da će se deponija rekultivisati, ali to se niej dogodilo uprkos brojnim apelima.

U prvoj polovini godine 1, 6 miliona eura profita

Poslednjih godina iz Rudnika uglja ne mogu da se požale na slab rad i nedostatak novca. Za protekle dvije godine iz ove kompanije su saopštili da je profit bio oko devet miliona eura, a u prvoj polovini ove godine ostvaren je profit od 1,6 miliona eura. Iz Rudnika ipak niko ne saopštava šta planiraju s deponijom Jagnjilo.