Crna Gora dobila je od Evropske komisije (EK) za poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene, koje je istovremeno i najkompleksnije i najskuplje, jednu od najgorih ocjena do sada. U pitanju je, podsjetimo, oblast životne sredine i klimatskih promjena,  a izvještaju stoji da je Crna Gora ostvarila “veoma ograničen napredak”. Prema riječima ekološke aktivistikinje Ivane Čogurić iz pokreta Ecopatriotizam, izvještaj EK je apsolutno očekivan i ni malo iznenađujući.

“Mi akvitisti smo samo čekali da se potvrdi sve ono o čemu godinama unazad pokušavamo da spasimo od devastacije i apelujemo na probleme, što iz godine u godinu dobija nove razmjere katastrofe. Dakle, mi nijesmo iznenađeni, ali EK sigurno jeste zgrožena budući da smo prva i jedina ekološka zemlja na svijetu”, kazala je članica Ecopatritozma za Portal ADRIA.

Kako je podvukla, ključni ekološki problem su nepotizam, demagogija i korupcija koji svakdonevno srožavaju svijest građana, svojom negativnom praksom ulivaju strah i oduzimaju nadu za boljeg sjutra čime se, direktno i indirektno, nipodaštavaju ljudska prava i ugrožava životna sredina.

“Građani Crne Gore su još jednom izigrani. Zeleni nijesu opravdali svoj status, dlaka nas dijeli da koretujemo Majku Prirodu, onu koja je izvor života. Žao mi je što funkcioneri ne uviđaju da će i oni morati da trpe posljedice svojih političkih obećanja koja su sastavljena od nemara i nerada”, navodi ona.

Čogurić ističe da ćemo poglavlje 27 zatvoriti kada Crna Gora bude čista kao suza, sa svakog aspekta.

“Do tada, možemo da sanjamo o ulasku u EU. Pričamo o većim platama kako bismo bolje življeli. Nek’ se svi zapitaju šta je bolji život”, navodi ona.

Portal ADRIA je ovim povodom kontaktirao Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ali njihove odgovore još uvijek čekamo.

Šta je pokazao Izvještaj EK

Kako bi se postigla mjerila za zatvaranje poglavlja 27, u Izvještaju se posebno insistira na upravljanju otpadom, uključujući organizovanje podizanja svijesti i kampanje o reciklaži i odvajanju otpada i neophodnoj primjeni za građane i lokalne vlasti, zatim usvajanje Strategije o kvalitetu vazduha 2021-2029, rješavanje pitanja kvaliteta vode, zaštite prirode i usvajanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana za postizanje dekarbonizacije do 2050. i to, kako se navodi, “bez daljih odlaganja”.

Direktorka Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović nedavno je Pobjedi rekla da je  izvještaj realan i objektivan i da je napisan oštrijim tonom u odnosu na ranije, što ukazuje na nezadovoljstvo koje Brisel ima kada je riječ o odnosu Crne Gore prema poglavlju koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

Prema njenim riječima, postavlja se pitanje na koji način pregovaračka struktura Crne Gore namjerava da 2025. godine zatvori to poglavlje.