Crna Gora je ušla u 2025. godinu sa solidnim makroekonomskim performansama, ali i sa dugoročnim strukturnim izazovima koji se ne mogu ignorisati. Najnoviji Statistički godišnjak Uprave za statistiku Monstat donosi sveobuhvatan presjek stanja u društvu i ekonomiji – od kretanja BDP-a i zaposlenosti, do demografskih trendova, investicija, turizma i cijena.

Ekonomija: rast vođen potrošnjom i uslugama

Podaci pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) i dalje snažno oslonjen na ličnu potrošnju domaćinstava, dok sektor usluga – posebno trgovina, turizam i saobraćaj – ostaje ključni generator ekonomske aktivnosti. Industrija i građevinarstvo bilježe oscilacije, dok je struktura ekonomije i dalje izrazito servisno orijentisana.

U poređenju sa evropskim prosjekom, Crna Gora i dalje ima nisku industrijsku bazu, što dugoročno povećava ranjivost ekonomije na spoljne šokove, naročito u turizmu.

Tržište rada: rast zaposlenosti, ali uz strukturne disbalanse

Zaposlenost je zabilježila rast, naročito u uslužnim djelatnostima, dok su prosječne zarade nastavile da rastu po djelatnostima, s izraženim razlikama između sektora. Najveće zarade bilježe finansije, energetika i IKT, dok su poljoprivreda i pojedine uslužne djelatnosti i dalje na dnu ljestvice.

Ipak, Godišnjak potvrđuje i hronični problem tržišta rada: nepodudarnost između ponude i potražnje radne snage, naročito kada je riječ o kvalifikacijama i regionalnoj raspodjeli zaposlenosti.

Demografija: manje rođenih, više upozorenja

Jedan od najalarmantnijih nalaza odnosi se na demografske trendove. Prirodni priraštaj ostaje nizak, a u pojedinim opštinama i negativan. Stanovništvo ubrzano stari, dok se unutrašnje migracije sve više slivaju ka Podgorici i primorskim opštinama, produbljujući regionalne razlike.

Ovi trendovi imaju direktne posljedice na tržište rada, penzioni sistem i dugoročni ekonomski rast.

Investicije i nekretnine: fokus na stanogradnju

Investicije u osnovna sredstva su značajno koncentrisane u građevinarstvu i stanogradnji, što potvrđuje nastavak snažnog ciklusa ulaganja u nekretnine. Prosječna cijena kvadratnog metra u novogradnji ostaje visoka, posebno u primorskim opštinama i glavnom gradu.

Međutim, Godišnjak pokazuje da su produktivne investicije – u industriju i tehnologiju – i dalje ispod nivoa potrebnog za održiv rast.

Turizam: okosnica ekonomije, ali i rizik

Turizam i dalje ima dominantno mjesto u ekonomiji, sa velikim brojem dolazaka i noćenja, naročito stranih gostiju. Nautički i kruzing turizam bilježe poseban rast, ali se i dalje postavlja pitanje prevelike zavisnosti od jedne grane privrede.

Cijene i životni standard

Indeksi potrošačkih cijena pokazuju da inflatorni pritisci postoje, iako su umjereniji nego u prethodnim godinama. Rast cijena najviše pogađa stanovanje, energente i hranu, što direktno utiče na realni životni standard građana.

Statistički godišnjak MONSTAT-a za 2025. godinu jasno pokazuje: Crna Gora raste, ali neravnomjerno. Kratkoročni ekonomski pokazatelji su solidni, ali dugoročni izazovi – demografija, struktura ekonomije i tržište rada – zahtijevaju ozbiljne i strateške javne politike.