Foto: PV Informer-

Predloženi državni budžet za 2026. godinu, koji se od srijede zvanično nalazi u proceduri u Skupštini Crne Gore, predviđa 92,41 milion eura budžetskih sredstava za potrebe funkcionisanja Ministarstva odbrane i segmenata koji su u njenoj nadležnosti. Uz to, za potrebe tog resora, ali i Ministarstva unutrašnjih poslova, najavljeni su projekti vrijedni 389,3 miliona eura koji će biti finansirani kroz već zaključene kreditne aranžmane, ili pozajmice o kojima će se tek pregovarati. 

U ove sume, pak, ne ulazi finansiranje najvećeg strateškog i infrastrukturnog projekta, odnosno izgradnja Državnog data centra u Podgorici, za koji je potrebno opredijeliti do 300 miliona eura, najvjerovatnije kroz neki oblik kreditiranja.

U slučaju ispunjenja makar polovine takvog prijedloga budžeta, Crna Gora bi mogla već u 2026. godini da premaši predviđeni prag od 3,5 odsto, ili 299,8 miliona eura izdvajanja za odbranu i bezbjednost, kako je to definisano tokom posljednjeg susreta najviših zvaničnika zemalja članica NATO-a. 

ALIJANSA

Na Samitu NATO u Hagu početkom septembra ove godine, članice su se obavezale da će do 2035. izdvajanja na godišnjem nivou za troškove i unapređivanje sektora odbrane i bezbjednosti, porasti na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do tada, iz svakog budžeta će biti opredijeljeno najmanje 3,5 odsto BDP-a za iste potrebe, kako bi se ispunili Ciljevi osposobljenosti koje je definisao NATO.

Istovremeno, najmanje 1,5 odsto BDP-a treba da bude uloženo za odbranu i zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti, ali i za inovacije i jačanje odbrambene industrijske baze.

Prema preporukama Alijanse, u izdvajanja za odbranu ulazi budžet Ministarstva odbrane, ali i krediti za nabavku opreme, zatim dio budžetske rezerve, sredstva namijenjena za isplatu vojnih penzija, za rad Direkcije za zaštitu tajnih podataka, te kontribucije Ministarstva vanjskih poslova. 

Prema podacima koji su prezentovani u predloženom tekstu budžeta, Crna Gora bi već u narednoj godini trebalo da obezbijedi (najmanje) 299,8 miliona eura za troškove i unapređivanje sektora odbrane i bezbjednosti. Ovaj iznos bi 2027. trebalo da bude uvećan na 314 miliona, a godinu kasnije na 328,6 miliona eura. U ovom trenutku, jedino što je poznato jeste okvirni iznos u budžetu predviđen za Ministarstvo odbrane. Naime, naredne godine moći će da računa na 78,91 milion eura, u 2027. na 87,74 miliona, a za 2028. godinu predviđeno je 91,78 miliona eura. Ministarstvo odbrane je u planu rada za ovu godinu navelo kako će izdvajanja iznositi 2,06 odsto BDP-a, što bi trebalo da odgovara vrijednosti od oko 167,37 miliona eura.

BUDŽET

U prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, koji je u srijedu ušao u skupštinsku proceduru, predviđeno je da izdavanja za segment Javna bezbjednost i odbrana dostignu 261,12 miliona eura. No, riječ je o zbirnoj sumi koja podrazumijeva sve djelove pomenuta dva sektora čije se aktivnosti realizuju kroz ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova, kao i više agencija i direkcija. 

Kada je riječ o sredstvima koja ulaze u obračun izdvajanja za NATO, tu je, prije svega, dio državnog budžeta namijenjen Ministarstvu odbrane. U narednoj godini, prema podacima iz predloženog dokumenta, na raspolaganju će im biti 79,54 miliona eura što je samo oko 800.000 eura više u odnosu na ovu godinu. Najveći dio odnosi se na Vojsku Crne Gore (VCG) i njene zaposlene – 49,39 miliona eura, a zatim na funkcionisanje samog ministarstva i resursa koji su u njegovoj nadležnosti – 14,23 miliona eura. 

Opremanje, modernizacija i infrastruktura ministarstva i VCG koštaće 12,29 miliona, dok će za obavještajno-bezbjednosne poslove biti izdvojeno još 3,04 miliona eura. Posebna stavka odnosi se na aktivnosti Direkcije za zaštitu tajnih podatka, za koju je u sljedećoj godini namijenjeno 622.098 eura.

Uz ovaj dio, uz budžet odbrane ulazi i dio sredstava Ministarstva javnih radova u iznosu od skoro 7,11 miliona eura, a za nadležnosti funkcionalnog održavanja Ministarstva odbrane i VCG.

Posebna izdvajanja se navode kao dio tekućih izdataka, odnosno isplata zaposlenima u državnoj administraciji. Kako se precizira, za angažovane u VCG i Ministarstvu odbrane koji su poslom van države, namijenjeno je 4,14 miliona eura. Uz to, ministarstvu će biti obezbijeđeno još 1,62 miliona eura iz budžeta za usluge, poput plaćanja konferencijskih sala, kopiranja materijala, ali i troškove radara za nadzor vazdušnog prostora i određene NATO operacije.

Za finansiranje partnerskih ciljeva i opremanje VCG u skladu sa NATO standardima, najavljena je posebna kombinatorika i na strani prihoda.

– Prihodi koje Ministarstvo odbrane ostvari od prodaje naoružanja i vojne opreme, prodaje i izdavanja bivše vojne imovine i pružanja usluga, kao i sredstva po osnovu refundacije troškova od NATO-a izvršiće se do iznosa od dva miliona eura. Ove izdatke Ministarstvo će evidentirati za administrativni materijal, materijal za posebne namjene, izdatke za građevinske objekte, opremu, investiciono održavanje i pozajmice i kredite pojedincima – precizira se u tekstu dokumenta koji je u skupštinskoj proceduri.

ZADUŽIVANJE

Budžet i ove godine predviđa (još nezavršena) ulaganja u sredstva i opremu potrebnu sektoru bezbjednosti i odbrane.

U prijedlogu je definisano da bi država trebalo kreditno da se zaduži po više osnova. 

Prvi kredit, u vrijednosti od 75 miliona eura, služi finansiranju nabavke opreme i sredstava za VCG, i ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Za taj iznos će se tek tražiti povoljni uslovi zaduživanja. Prema specifikaciji, taj iznos treba da pokrije nabavku vojnih vozila specijalne namjene, opreme hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu (HBRN) odbranu, oklopnih inženjerijskih mašina i vozila, novog naoružanja, pet oklopnih vozila i protivoklopnog sistema „Spike“.

Drugi, takođe od 75 miliona eura, odnosi se na nabavku sistema protivvazdušne odbrane, a realizuje je Ministarstvo odbrane. No, u prijedlogu budžeta za 2026. godinu postoje različite informacije o ovoj finansijskoj transakciji i načinu korišćenja tih sredstva. Kako je navedeno u opisima predviđenih kreditnih zaduživanja, za ovih 75 miliona eura takođe nije poznato ko će biti kreditor. 

Najavljeno je i obezbjeđivanje finansija za četiri višenamjenska helikoptera, čija se vrijednost procjenjuje na 100 miliona, ali kreditor još nije poznat.

Kako je citirano u prijedlogu budžeta, Vladinom dokumentu „Prijedlog politika za srednjoročni period 2023-2025. godine“, Ministarstvo odbrane je predvidjelo nabavku samohodnih minobacača, ali u iznosu od 20 miliona eura. Riječ je o „prioritetu najvišeg nivoa“ kako bi pripadnici VCG mogli da učestvuju u što više operacija pod vođstvom NATO-a. Za tu namjenu, Crna Gora je još sredinom 2023. godine potpisala dva dokumenta sa izraelskom Hapoalim bankom, o izvoznom kreditu i o avansnom plaćanju, ali se ne precizira da li je taj novac već potrošen za pomenutu namjenu.

U prijedlogu budžeta pominje se i kontroverzni ugovor o nabavci dva patrolna broda za potrebe VCG. Ova plovila, dužine između 55 i 70 metara, navodno bi trebalo da riješe „sve aspekte ratovanja na moru“ i uključenost u NATO pomorske snage u narednih najmanje 20 godina. Za te potrebe, država je prošle godine potpisala direktne ugovore sa francuskim „Keršipom“, bez sprovođenja bilo kakve procedure propisane za javne nabavke. Nakon toga je ušla u kreditni aranžman sa bankama BPI France i Societe Generale u ukupnom iznosu od 119,3 miliona eura.

Strateška obaveza od 300 miliona eura

Jedan od ključnih poduhvata, koji je više godina zaredom bio najavljivan, jeste izgradnja Administrativnog i državnog data centra u Podgorici, kao i Centra za Disaster Recovery. Riječ je o višestruko značajnom infrastrukturnom projektu za koji je krajem prošle godine usvojena nova Studija izvodljivosti. Dokumentom je predviđeno zaduženje do 300 miliona eura za ove potrebe. 

– Ulaganja u ovakve projekte direktno se uklapaju u strateške obaveze Crne Gore kao članice NATO-a. Projekat izgradnje Državnog data centra i podmorskog internet kabla predstavlja konkretan doprinos kolektivnoj bezbjednosti, u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora, koji obavezuje članice da razvijaju vlastite kapacitete za odbranu i otpornost – pojašnjava se u prijedlogu budžeta za 2026. godinu.