Crna Gora je nazadovala kada je riječ o stanju u demokratiji, pokazuje posljednji izvještaj Fridom hausa „Države u tranziciji 2023“, koji je objavljen juče.

Država je u kategoriji djelimično slobodnih zemalja, a okarakterisana je kao tranziciona, odnosno hibridni režim. Crna Gora se nalazi na 46. mjestu od 100 država koje su ušle u Izvještaj, sa rezultatom 3,79 od mogućih 7.

Crna Gora je našla mjesto među „djelimično slobodnim zemljama“, sa Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, Mađarskom, Ukrajinom, Albanijom, Azerbejdžanom, Gruzijom, Pakistanom, Avganistanom…

Poređenja radi, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Rumunija, Grčka… su zemlje koje su u ovom izvještaju ocijenjene kao slobodne.

Autori izvještaja za Crnu Goru su Milena Muk i Marko Sošić.

– Ocjena demokratskog upravljanja pala je s 3,50 na 3,25 zbog ustavne krize uzrokovane obnovljenom političkom disfunkcionalnošću, padom dviju vlada u kratkom nizu, protivustavnim potezima koji su opstruirali izborne procese i Ustavni sud te blokadom formiranja nove vlade. Kao rezultat toga, ocjena demokratije Crne Gore je pala sa 3,82 na 3,79 – navodi se u Izvještaju.

Potkopavanje ustavnih prava

U sažetku globalnog izvještaja se Crna Gora opisuje kao zemlja koja je doživjela političku disfunkciju tokom godine te da je politički polarizovana uglavnom oko pitanja nacionalnog identiteta.

Ističe se da su zakonodavci progurali zakone koji potkopavaju temeljna prava građana, dok Ustavni sud nije imao kvorum za preispitivanje kontroverznih mjera.

– Ipak, nedavni poraz Mila Đukanovića, koji je političkom klasom u zemlji vladao više od tri decenije, na predsjedničkim izborima u aprilu 2023. probudio je nadu u smjenu generacija – navodi se u sažetku Izvještaja.

Bez medijskih zakona

Autori izvještaja za Crnu Goru su naveli da, uprkos naporima da se donese novo zakonodavstvo, nije bilo većih pomaka u medijskoj sferi tokom 2022. godine, urpkos apelima javnosti i civilnog sektora da se ubrza proces.

– Postojeće odredbe za poboljšanje transparentnosti finansiranja javnih medija i zabrane govora mržnje u komentarima na internetu jedva su sprovedene. Nastavljeni su verbalni i fizički napadi na novinare, a premijer Abazović je kritikovan zbog neprimjerenih komentara o pojedinim medijima i njihovom izvještavanju – podsjetili su autori na dešavanja tokom prošle godine.

Analizirajući prethodnu godinu, autori su istakli određene događaje, a nezavisnost medija je dobila ocjenu 3,25 od mogućih 7.

Navodi se da su nova pravila za registraciju internetskih medija znatno smanjila broj glasila, sa 104 u 2021. na 65 do sredine juna 2022. godine, te da su onlajn sadržaji ostali slabo regulisani.

– NVO su upozorile da se portali ne pridržavaju svoje zakonske obaveze uklanjanja govora mržnje – navedeno je u Izvještaju u dijelu koji govori o medijima.

Napomenuto je i da je Agencija za elektronske medije ograničila jedno vrijeme reemitovanje srpskih TV kanala Happy i Pink zbog uvredljivog govora prema Crnogorcima i pojedinim političkim ličnostima u zemlji te neprimjerenog izvještavanja o masovnoj pucnjavi na Cetinju.

U Izvještaju se našao i odnos premijera Abazovića prema medijima, koji je pozvao na pooštravanje kaznene politike prema medijima koji objavljuju dezinformacije, tvrdeći da domaći emiteri nijesu puno bolji od srpskih televizija čije je emitovanje obustavljeno.

Autori su podsjetii i da je Abazović prozvao određene medije da su povezani sa organizovanim kriminalom te da je to izazvalo oštre kritike javnosti s obzirom na prijetnje koje su uslijedile glasilima koje je imenovao.

Navedeno je i da su novinarima u Crnoj Gori tokom 2022. upućene brojne prijetnje, te da je fizičkih napada bilo tokom cijele godine.

Istaknut je slučaj novinarke Vijesti Jadranke Ćetković, koja je bila napadnta dok je pratila suđenje u Bijelom Polju, te da su novinari Gradske TV bili fizički spriječeni da prate incident u Budvi.

Dezinformacije i sajber napad

Takođe, u Izvještaju je notiran i masakr na Cetinju koji se dogodio 12. avgusta, kada je ubijeno 11 osoba.

– Šef policije je odložio obraćanje javnosti za naredni dan, omogućivši širenje dezinformacija o događaju. To je podstaklo raspravu o mobilnosti i opremi policije u ovakvoj situaciji, kao i o kontroli oružja budući da je napadač imao dozvolu za oružje uprkos prijavljenim psihološkim problemima – piše u Izvještaju.

Podsjetili su i na sajber napad krajem avgusta i naveli da je nepoznatog porijekla, ali potencijalno povezan s Rusijom.

– Napad je razotkrio nedostatak kibernetičke sigurnosti i spremnosti Crne Gore. Vlada mjesecima nije mogla da vrati podatke i e-poštu zaposlenih u javnom sektoru, što je negativno uticalo na pružanje usluga, transparentnost i cjelokupnu komunikaciju s javnošću – pišu autori Izvještaja Fridom hausa.

Temeljni ugovor skrivan od javnosti

Autori su naglasili da je javnost bila marginalizovana i da nije mogla aktivno da učestvuje u javnim raspravama kada je riječ o klljučnim pitanjima, kao što je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC ili zakonskih odredbi o nezakonitom bogaćenju…

– Odluka 43. vlade da potpiše sporazum sa SPC-om bila je žestoko kritikovana, što je na kraju dovelo do njenog pada u avgustu – piše u Izvještaju.

Istaknuto je i da je položaj vjerskih organizacija u zemlji, odnosno Srpske pravoslavne crkve, nastavio da izaziva trvenja među političkim strankama i javnosti.

– U junu je vlada objavila nacrt ugovora sa SPC uprkos protivljenju članova manjinske koalicije SDP-a i DPS-a. Ugovor je pokrivao pitanja pravnog subjektiviteta i kontinuiteta SPC, kao i međusobna prava i dužnosti države i Crkve – piše u Izvještaju.

Podsjeća se da je NVO Akcija za ljudska prava upozorila da bi nacrt ugovora trebalo izmijeniti kako bi se SPC ograničila ovlašćenja, da bi se mogle primijeniti bezbjednosne mjere bez prethodne saglasnosti crkvenih vlasti kao što je SPC tražila, te da se revidiraju odredbe o vjerskom obrazovanju…

Izvještaj navodi da je ugovor potpisan uprkos protestima i gubitku povjerenja, da potpisivanju nijesu prisustvovali mediji kao i činjenica da se to dogodilo usred optužbi za nedopušteni uticaj SPC na društvo i politiku.

Navedeno je i da su uprkos potpunom usklađivanju Crne Gore sa sankcijama EU protiv Rusije nakon njene invazije na Ukrajinu, zvaničnici EU kritikovali političku situaciju u zemlji, pozivajući na stabilnost kako bi se ispunila mjerila za članstvo.

U ovom dokumentu je našla mjesta i činjenica da Vlada nije obezbijedila zakonom garantovanu finansijsku podršku nevladinim organizacijama.

Civilno društvo i nevladine organizacije u Crnoj Gori nijesu bile efikasno uključene u kreiranje politika od strane vladinih ministarstava 2022. godine, što je trend koji se nastavio iz prethodne godine, ocijenjeno je u Izvještaju.

– Politička nestabilnost uzrokovala je i kašnjenja javnih konkursa za finansiranje projekata udruženja iz budžeta, što je uticalo na civilni sektor – navode autori.

I plate profesora sa Fakulteta za crnogorski jezik i kniževnost su našle mjesto u Izvještaju, odnosno vladina odluka da se njima ne povećaju kao profesorima na Univerzitetu. Piše da je to naišlo na kritike javnosti zbog moguće diskriminacije te da su kao odgovor na to zvaničnici korigovali plate – ali ne retroaktivno.

Abazović: Najvažnije mi je što misle građani

Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović izjavio je juče, komentarišući izvještaj Fridom hausa koji ukazuje na pad demokratije u zemlji, da je za njega najvažnije šta o tome misle građani i relevantne političke adrese.

– Neka građani sami procijene, ne treba im Fridom haus. Izbori su održani kao u Švajcarskoj. Ako neko ne vidi napredak, ne znam… – rekao je Abazović novinarima.

Abazović je rekao da neće kritikovati Fridom haus koji ,,ima svoju metodologiju i principe“, ali i da je za njega najvažnije što o stanju demokratije misle građani i važne političke adrese.

– Za mene je najvažnije šta misle građani Crne Gore i relevantne političke adrese – rekao je Abazović nakon sastanka sa američkim senatorima Krisom Marfijem i Gerijem Pitersom u Podgorici.

Smjena generacija u Crnoj Gori

Aleksadra Karpi, ekspertkinja Fridom hausa je za Glas Amerike kazala da je potencijal Crne Gore, za sada, smjena generacija.

– Kažem potencijal, jer kao što znate, predsjednička funkcija u Crnoj Gori nema mnogo nadležnosti. Mislim da će se biti jasnije kad se održe parlamentrarni izbori zakazani za jun, i kada vidimo kako će proći partija Evropa sad, ali i ostale političke opcije. Mislim da postoji pravi potencijal da se Crna Gora vrati na pravi put, ne samo u procesu reformi, već i ka EU, što će naravno biti ključno, da se pojačaju reforme i pokrene država napred od jedne jako teške godine – kazala je Karpi za Glas Amerike.

A da li će smjena generacije biti dovoljna da se riješe pitanja političke polarizacije i nacionalnog identiteta, ne želi da spekuliše mnogo.

– Mislim da postoji potencijal u mlađim generacijama tokom vremena i da počinje da se nešto mijenja. I mislim da je ključno da se investira u te institucije, jer institucije imaju potencijal kada su izgrađene demokratski da budu ekstremno otporne. I ovo smo videli tokom ove godine kroz nacije u tranzitu da su demokratije uspjele da opstanu kroz socijalne pritiske, ekonomske krize i čak u nekim slučajevima da zaštite najranjivije. Mislim da je je tu nova mlada i svježa generacija koja želi da investira više u demokratske i jake institucije i mislim da je tu šansa za uspjeh – kazala je Karpi komentarišući crnogorske prilike.