Foto: PV Informer –

Crna Gora nije spremna za uvođenje kategorije „stalni sezonski radnik“ i poslodavcima se ne može nametnuti ta kategorija kao obaveza, jer bi to bio preveliki udar za većinu poslodavaca, smatra dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam prof. dr Rade Ratković.

Privredna komora Crne Gore predložila je uvođenje kategorije „stalni sezonski radnik“, navodeći da bi se na taj način ublažio problem nedostatka radne snage u turizmu, jer bi se „motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine“.

Problem, kako kaže Ratković, mora da se riješi reformom kompletnog sistema upravljanja u turizmu Crne Gore, reformom strukture turističke ponude u pravcu povećanja učešća osnovnih smještajnih kapaciteta. Preporučuje da se Crna Gora odlučila da otvori laku mogućnost brze zarade u biznisu nekretnina, jer „apartmane za prodaju prave oni koji žele brzo da zarade novac, ali je zbog toga i velika šteta za destinaciju“.

“Crna Gora u ukupnoj strukturi smještaja ima zanemarljivo učešće hotela”

Ističe da je nedostatak radnika globalni problem u turizmu, čak i u razvijenim zemljama, ali iz nekih drugih razloga.

„Taj problem se može riješavati holistički, a ne parcijalno. Koncept uvođenja stalnog sezonca je potreban, pa čak i neophodan, ali se to ne može nametnuti poslodavcima ako nemaju mogućnost da to i finansiraju. U sadašnjem sistemu koji imamo, poslodavci to sigurno ne mogu da finansiraju. U Hrvatskoj država direktno pomaže poslodavcima da finansiraju kategoriju stalnih sezonaca. Moramo da napravimo reformu kompletnog sistema upravljanja u turizmu Crne Gore, kako bi riješili dva najveća problema, koja su strukturna“, istakao je Ratković.

Jedan problem je, kako kaže, struktura ponude, gdje Crna Gora kao turistička destinacija ima zanemarljivo učešće glavnih turističkih objekata – hotela.

„U ukupnoj strukturi smještaja nemamo ni 10 odsto hotela, već smo se orjentisali na sekundarni smještaj – stanove. Imamo veliko učešće stanova u ukupnoj strukturi smještaja Crne Gore, a oni nužno privlače nerezidente, ljude kojima turizam nije zanimanje, a koji svoje objekte mahom izdaju u sivoj zoni. Ti objekti uglavnom mogu da rade samo u špicu sezone, a po pravilu to nije komercijalni turizam“, kazao je Ratković.

Objašnjava da se zbog tako dominantne strukture smještaja određuje i karakter destinacije.

„Jedino rješenje je reforma cjelokupne turističke ponude. Moramo da pokušamo da stvorimo što više kapaciteta hotelskog smještaja. Dio apartmana trebalo bi da integrišemo u takozvane integralne i difuzne hotele. Država mora i da stimuliše gradnju hotela, ne samo velikih sa pet zvjezdica, već svih hotela. Struktura ponude mora da se promijeni, da imamo više hotela, ali i više kampova. To je vid turizma koji je sada izuzetno popularan. Primjera radi, Hrvatska ima turistički promet u kampovima koliko i u hotelima. Kampovi se sada kod njih smatraju osnovnim smještajnim kapacitetima“, naveo je naš sagovornik.

“Neophodna reforma sistema upravljanja u turizmu”

Crna Gora, kaže Ratković, mora da učini te korake kako bi bila privlačna, prije svega, evropskoj turističkoj tražnji.

„Promjena strukture turističke tražnje je neophodna. Da bi to turisti prihvatili moramo da reformišemo ponudu – da imamo više hotela, a u takvom turizmu najbolje idu hoteli sa tri zvjezdice. Difuzni i integralni hoteli mogli bi da se naprave da budu hoteli sa tri zvjezdice, pa zatim sa četiri. Kad to napravimo onda ćemo imati dugu sezonu, dobro punjenje u periodu van sezone, kao što imaju druge razvijene zemlje Mediterana i moći ćemo tada da povećamo popunjenost na 50 odsto i u takozvanoj „mrtvoj sezoni“ (zimski mjeseci), jer sada nemamo ni 7-8 odsto popunjenosti van glavnih turističkih sezona (predsezona, glavna sezona, podsezona). Kada sve to sprovedemo u djelo onda će to biti prirodan tok, da finansiramo stalne sezonce i da posao u turizmu učinimo konkurentnim“, istakao je Ratković.

Podsjeća da je Crna Gora imala sličnu kategoriju, ali prije devedesetih godina.

„Nama su sezonski radnici radili po šest mjeseci, a primali su platu osam ili devet mjeseci, jer im je plaćan svaki prekovremeni rad, za razliku od stalnog radnika kojem je to išlo u preraspodjelu, da to koristi kao slobodan dan. Oni su svake godine znali da će da rade u objektu u kojem su počeli da rade i bili su zadovoljni. Od sezonske plate su, što je najvažnije, mogli da žive cijelu godinu. Slično tako sada rade u zemljama Mediterana, a Hrvatska je prvi primjer toga“, kazao je Ratković.

Poručuje da je Crna Gora mnogo ranije napravila pogrešne korake, koje sada mora da ispravlja.

„Problem mora da se riješi reformom sistema upravljanja u turizmu, reformom strukture turističke ponude sa velikim učešćem osnovnih smještajnih kapaciteta. Tada je možda realno govoriti o uvođenju ove kategorije, ali ako budemo pritiskali poslodavce da rade ono što ne mogu da finansiraju, onda nećemo ništa riješiti“, naveo je Ratković.

“Loš turizam uslovio krizu radne snage”

Ističe da je cjelokupan problem proistekao iz loše strukture našeg turizma.

„Nije nedostatak radne snage uslovio krizu turizma, već je loš turizam uslovio krizu radne snage. To samo po sebi ukazuje da moramo da mijenjamo ponudu. Trebalo bi da pravimo ponudu kao što to rade Hrvatska, Italija, Španija, Portugal, Turska, Grčka… kao i da idemo na tržišta na koja oni idu“, kazao je Ratković.

Podsjeća da je Crna Gora još prije više od dvije decenije donijela strategiju u turizmu – Master plan, koji nije sprovela, a kojom je bilo planirano 111.000 kreveta u hotelskom smještaju.

„Bilo je predviđeno da do 2020. hotelski smještaj čini 35 do 40 odsto ukupnog smještajnog kapaciteta, ali smo se mi odlučili da pravimo studije lokacije po željama pojedinih investitora u biznis nekretnina, pravili rezidencijalna naselja koja mogu biti lijepa, ali to praktično nijesu turistički objekti. Crna Gora se odlučila na to da u biznisu nekretnina omogući da brzo zaradi novac, jer stanove za turizam prave oni koji žele brzo da zarade novac, ali je zbog toga i velika šteta za destinaciju“, istakao je Ratković.

Navodi da u Crnoj Gori ima i pozitivnih slučajeva primjene kategorije stalnog sezonskog radnika, ali da poslodavci u većini slučajeva nemaju mogućnost da plaćaju radnika tokom cijele godine, a da određeni dio to čini da bi zadržao iskusnu i dobru radnu snagu.

Podsjećamo, iz PKCG rekli  su da nedostatak radne snage na sezonskim poslovima predstavlja jednu od biznis barijera u turizmu, a da bi se ublažio taj problem kod nadležnih institucija inicirali su uvođenje kategorije stalni sezonski radnik.

“Na taj način bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU”, kazali su iz PKCG.

Predstavnici Komore su ocijenili da, iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća.