Foto: PV Informer –

Crna Gora više nije prepoznata kao investiciona destinacija iako smo, prema posljednjem izvještaju Svjetske banke, zabilježili rast ekonomije od 4,8 odsto, ocjenjuje za portal Dnevno ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

“Crna Gora posljednje tri godine dobija negativne izvještaje od EK, a što šalje jasnu poruku investitorima da pažljivo sagledaju mogućnosti ulaganja u Crnu Goru.

Kako je kazao za Dnevno, snažan rast od 4,8 odsto u ovoj godini je rast isključivo zbog lične potrošnje.

“To jasno govori da smo postali potrošačko društvo, te da smo upravo kroz povećanje zarada i broja zaposlenih u javnom sektoru početkom ove godine povećali naš BDP kroz potrošnju domaćinstava”, kaže Mulešković.

S druge strane, kako je kazao, podaci za prvu polovinu ove godine pokazuju da su investicije u opadaju.

“Nemamo stabilan i održiv ekonomski rast”

Činjenica da ekonomski rast usporava u narednom periodu govori da, iako dolazi do povećane potrošnje i povećanja cijena, mi nemamo dodatne ekonomske vrijednosti, pa samim i stabilan i održiv ekonomski rast, navodi Mulešković.

Kako ističe, da bismo izbjegli takvu situaciju moramo da radimo mnogo više na otvaranju radnih mjesta u realnoj ekonomiji tj. u privredi.

Podsjetio je da u Crnoj Gori živi veliki broj stranaca, blizu 100 000.

“To dodatno povećava potrošnju domaćinstava, samim tim jasno da dolazi do rasta BDP. Osim toga, zbog rata u Ukrajini došlo je do velike prodaje nekretnina što je, takođe, dovelo do povećanja BDP. To su, ipak, kratkoročne fluktacije tržišta i nemaju dugoročnu ekonomsku aktivnost”, pojašnjava Mulešković.

“Crna Gora treba da privuče nove investitore”

Kako kaže Mulešković, da bi se pokrenuo novi ekonomski ciklus moramo da privučemo nove investicije, jer je to jedini način da Crna Gora ima održiv ekonomski razvoj.

“Što znači da moramo mnogo više da radimo na kreiraju održivog poslovnog ambijenta, da kreiramo investicioni ambijent koji će da bude povoljan za privlačenje novih direktnih stranih investicija. Sve to jedino možemo uz političku stabilnost.

Kao što je naglašeno u svim izvještajima, Crna Gora mora da se vrati evropskom putu, da nastavi integracije ka EU, jer je to jedino strateško opredjeljenje”, navodi sagovornik portala Dnevno.me.

Mulešković smatra da donosioci odluka treba da sagledaju na koji način da se nastavi kontunuitet rasta crnogorske ekonomije.

“Ne treba da se nastavlja na principu potrošnje, već na principu investicija i ulaganja u infrastrukturu, otvaranju radnih mjesta u privredi, ulaganje u IT. Tu ima prostora da se iskoriste svi potencijali Crne Gore koji nijesu iskorišteni u prethodnom periodu”, naglašava Mulešković.

O Nacrtu prostornog plana

Mulešković je, komentarišući nedavno predstavljeni Nacrt prostornog plana, kazao da ono što je predstavljeno jeste samo mogućnost izgradnje aerodroma i auto-puta, te da nije ništa što nije postojalo i u prethodnom prostornom planu.

“Najavljeno je otvaranje sedam aerodroma, a u prethodnom prostornom planu je najavljeno šest. Opet dolazimo u situaciju da donosioci odluka nešto što je već postojalo predstavljaju kao spektakularan rezultat”, rekao je on.

Ono što je, kako smatra, zaista bitno jeste da ulažemo u infrastukturu, jer je to prvi i osnovni mehanizam ukoliko želimo da imamo bolju turističku ponudu i više turista.

“Moramo da ulažemo mnogo više kapitalnog budžeta, da radimo na održavanju postojećih aerodromskih kapaciteta, da se radi nova putna infrastruktura, ali i da se održava postojeća jer su to preduslovi ukoliko želimo da budemo atraktivna turistička destinacija. Jednostavno, moramo bolje da se povežemo sa drugim zemljama, jer vidimo da već od ove godine postajemo slabo povezani. Ukoliko se taj problem ne riješi imaćemo veliki pad u broju turista, jer je to bio jedan od načina da turisti uopšte dođu u Crnu Goru”, smatra Muleškovič i dodaje da je svjestan da to mnogo košta.

Da bi se sve to moglo finansirati, kako ističe, moramo da se vratimo strateškom upravljaju javnih finansija, da se manemo javne potrošnje koja je orjentisana na tekuću potrošnju.

“U posljednja četiri mjeseca potrošili smo devet miliona eura na službena putovanja i ugovore o djelu. Preko 13 i po hiljada je novozaposlenih u javnoj upravi između dva izborna ciklusa. Taj novac trebalo bi opredijeliti za ulaganja i kapitalni budžet. Tako ćemo obezbijediti uslove da imamo bolji životni standard i da dođe do održivog rasta zarada”, kaže Mulešković za Dnevno.

Zaključuje da donosioci odluka ne treba zakone da donose ad hoc, već uz konsultaciju sa socijalnim partnerma i svim ostalim zainteresovanim stranama.

“Fokus zapošljavanja sa javnog sektora treba da se prebaci na privredu, jer upravo privreda finansira cjelokupan javni sektor”, precizirao je Mulešković.