Crnogorska zavisnost od uvoza hrane dodatno se produbila u prvih sedam mjeseci 2025. godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata. Trgovinski deficit u poljoprivredi iznosio je za sedam mejseci čak 561,2 miliona eura, što je rast od  58 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, kada je deficit iznosio 503,19 miliona eura.

Prema istim podacima, sedmojesečni uvoz hrane i pića dostigao je 608,3 miliona eura, dok je izvoz smanjen na svega 47,1 milion eura. Time je stopa pokrivenosti uvoza izvozom pala na mizernih 7,7% – što znači da se na svakih 100 eura potrošenih na uvoz, kroz izvoz vrati manje od 8 eura.

Šta najviše uvozimo?

Najveći dio uvoza ide na: meso i mesne proizvode – 79,3 miliona eura; pića, alkohol i sirće – 81,8 miliona eura; Mliječne prerađevine i jaja – 51,6 miliona eura; proizvode na bazi žitarica i poslastice – 50,3 miliona eura; voće – 32,6 miliona eura (+23,5%); kafu, čaj i začine – 16,6 miliona eura (+38%), kao i  na duvan i proizvode od duvana – 27,5 miliona eura (+24,8%). Skoro svi glavni sektori bilježe rast uvoza, dok domaći proizvođači teško izlaze na kraj sa konkurencijom i cijenama sa svjetskog tržišta.

Gdje izvoz “gubi trku”, i kako smo došli do ovakvog deficita

Izvoz bilježi stagnaciju i pad u ključnim sektorima: izvoz pića (prije svega vina) smanjen je sa 19,5 na 16,6 miliona eura (−15%); izvoz voća opao je sa 2,08 miliona na 1,63 miliona eura (−21,7%); izvoz šećera i proizvoda od šećera pao je sa 234 hiljade na 185 hiljada eura (−21%), dok je izvoz žitarica prepolovljen –  sa 324 na 149 hiljada eura (−54%). Jedini segment koji bilježi rast je izvoz mesa i mesnih prerađevina, sa 15,2 miliona na 17,2 miliona eura (+13%).

Dok uvoz voća, kafe i alkohola obara rekorde, domaći vinogradi, voćnjaci i prerađivači sve teže pronalaze put do stranih kupaca. Stručnjaci upozoravaju da je ovakav trend dugoročno problematičan – ne samo zbog rasta deficita, već i zbog rizika po prehrambenu sigurnost zemlje.

Podsjetimo, predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u PKCG Milutin Đuranović je već prilikom komentarisanja polugodišnjih rezultata u avgustu upozorio da domaći proizvodi gube bitku na tržištu. Tada je naglasio da rast uvoza ne može biti posljedica većeg broja turista niti veće potrošnje, već prije svega pada udjela domaće hrane na domaćem tržištu. On je tada kazao da podaci o uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda u prvoj polovini 2025. godine izazivaju ozbiljnu zabrinutost jer ukazuju na rastuću zavisnost od uvoza i gubitak domaćeg tržišta. Tada je, podsjetimo, trgovinski deficit u poljoprivredi iznosio 561,2 miliona eura, što je bio rast od gotovo 57 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine (tada je deficit iznosio 504 miliona eura).