Foto: PV Informer –

Moramo voditi računa o balansu između investicija u turizmu i održivosti kojoj smo svi posvećeni. Zaštita prostora treba da bude temelj razvoja, poručeno je sa tematske sjednice Odbora udruženja turizma Privredne komore koja je organizovana nedavno, u okviru javne rasprave o Nacrtu prostornog plana Crne Gore.

Uzimajući u obzir da je prostorno planiranje jedan od ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za socijalni, teritorijalni i ekonomski razvoj države, Privredna komora u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine organizuje tematske okrugle stolove za pojedine sektore u formi sjednica odbora udruženja u proširenom sastavu.

Cilj ovih događaja je da se privrednici, od članova Radnog tima za izradu Prostornog plana Crne Gore, informišu o predviđenim planskim rješenjima, efektima planiranja kao i o potencijalima, ograničenjima, mogućim izazovima u načinu korišćenja prostora i razvoju različitih privrednih djelatnosti, kao i da daju svoje komentare i sugestije na propisana rješenja.

– Nadam se da ćemo smjernicama koje su date u planu uspjeti da ostvarimo ono što već godinama ponavljamo a to je produženje sezone, razvoj novih vidova turizma kao i podizanje turističke ponude na najviši mogući nivo – poručio je zamjenik predsjednika Odbora Luka Bulatović.

Potpredsjednik Komore Nikola Vujović pozvao je privrednike da iskoriste tematske sjednice kako bi sugestijama doprinijeli kvalitetu jednog od najznačajnijih akata, svojevrsnom ustavu planiranja prostora.

Usposataviti ravnotežu između održivosti i investicionih projekata u turizmu

Predstavnica Ministarstva turizma, održivog razvoja i razvoja sjevera, direktorica Direktorata za razvoj turizma i izradu propisa turizma pri Svetlana Šljivančanin, istakla je neophodnost uspostavljanja ravnoteže između održivosti i investicionih projekata u turizmu. Podsjetila je da je ovo ministarstvo donijelo Strategiju održivog razvoja turizma, te da je posvećeno realizovanju svih mjera iz akcionog plana.

– Prva smo zemlja van EU koja je iskazala posvećenost i usvojila Strategiju pametne specijalizacije u kojoj su održivi razvoj turizma i zdravstveni turizam među ključnim segmentima – kazala je ona.

Šljivančanin je takođe ukazala na značaj osnivanja je Centra za održivi razvoj u Hrvatskoj, koji će biti regionalnog karaktera.

– Sada ćemo imati priliku da implementiramo politiku održivog razvoja i od ovog centra dobijemo pomoć i smjernice koje se odnose na održivi razvoj, te je implementiramo u našu strategiju – istakla je ona.

Prema riječima rukovoditeljke Radnog tima za izradu Nacrta prostornog plana Svetlane Jovanović, pametno upravljanje ograničenim prostorom i sprečavanje galopirajuće potrošnje ograničenog turističkog prostora su ciljevi prostornog planiranja.

– Ključni izazovi za turizam i planiranje prostora su geografska koncentracija na primoriski region i sezonalnost, protiv čega se moramo boriti i kroz Prostorni plan. Prirodne ljepote Crne Gore nijesu u dovoljnoj mjeri turistički valorzovane, posebno na sjeveru. Potrebno je razvijati zdravstveni, planinski eko, etno turizam koji se temelje na zdravim stilovima života – rekla je ona.

Naglašava da su ključni izazovi razvoja nedovoljan broj kvaliltetnih smještajnih kapaciteta, nedostatak javnog prevoza, poboljšanje infrastrukure posebno u primorju, komunalno opremanje, pretjerana izgrađenost, nedovoljna povezanost.

– Usmjeriti razvoj smještajnih kapaciteta ka visoko kvalitetnim i zaštita prostora su temelji razvoja. Na sjeveru je planirana najsnažnija stopa rasta kapaciteta viskog kvaliteta sa više od 10.000 kreveta. Fokus je i na razvoju ruralnog turizma za šta država treba da stvori uslove kroz izgradnju infrastrukture i podsticaje za razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma, razvoj katuna, ekorizota i sličnog. Fokus treba da je autentičan doživljaj koji Crna Gora nudi, sa razvijenim smještajem u ruralnom području – kazala je Jovanović.

Ona navodi da je za sadržaj aktivnog odmora, iz prostorno-planske perspektive, u sklopu rekreativnih zona potrebno planiranje smještajnih kapaciteta visokog nivoa kvaliteta usluga i diverzifikovanog sadržaja, u skladu s pozicioniranjem regiona. Kako ističe, osim zimskih rizorata koji će biti temelj smještaja gostiju tokom zimske sezone, fokus je moguće postaviti na razvoj visoko kvalitetnog privatnog smještaja i objekata kao što su planinske kuće, planinski chaleti, glamping resorti, planinski i ruralni pansioni, planinarski domovi te ruralna domaćinstva, etno sela i katuni. S obzirom na visoki potencijal razvoja ruralnog turizma, smještajne objekte je potrebno razvijati u sklopu seoskih domaćinstava, gdje se na optimalan način interpretira autentična ruralnost područja.

Razvoj u zaštićenim područjima regulisati posebnim aktima

Kada su u pitaju nacionalni parkovi, Jovanović je istakla da je razvoj u zaštićenim područjima potrebno regulisati posebnim aktima koja će definisati razvojna pravila u skladu sa specifičnostima svakog područja.

– U skladu sa navedenim, na zaštićenim je područjima kroz prostorno-plansku dokumentaciju potrebno dozvoliti razvoj, međutim, isključivo u smjeru visokog nivoa kvaliteta sadržaja sa što manjim uticajem na prirodnu održivost područja – kazala je ona, dodajući da je potrebno, pri izradi planova detaljnijeg planskog nivoa, a na osnovu strateških opredjeljenja razvoja turizma u Crnoj Gori, definisati preciznije turističke zone i parametre za njihov razvoj.

Jovanović je poručila da je za uspješno realizaciju ciljeva iz ovog plana neophodno unapređenje regulaturnog okvira, kvalitetna dostupnost, integralni razvoj poljoprivrede u sadejstvu sa turizmom, te održivost u svim aspektima.

– Vjerujem da će Crna Gora pronaći pravi način za optimalni model prateći sva strateška opredeljenja. Moramo promišljeno razmišljati o prostoru u urbanom i arhitektonskom smislu – kazala je ona.

Dr Žanka Cerović iz Ljekarske komore, ukazujući na važnost zdravstvenog turizma, ocijenila je da bez Instituta u Igalu nema razvoja ove oblasti. Na to je predstavnica Radnog tima Svetlana Jovanović konstatovala da naša zemlja obiluje područjima za razvoj zdravstvenog turizma, ali da još nema dovoljno inicijativa za investiranje u ovu oblast.

Kazala je i da se kroz razvoj ključnih saobraćajnica, prije svega autoputeva i brzih cesti, želi doprinijeti povezanosti nacionalnih parkova, te da se razmatra da Žabljak bude ekološka prijestonica te izgradi naučno kongresni centar na tom području.

(Foto: Privredna komora Crne Gore)

Područja nacionalnih parkova napadnuta divljom gradnjom

Privrednici sa sjevera države ukazali su na izazove sa kojima se susreću prilikom realizacije investicionih projekata u okviru treće zone nacionalnih parkova a koje onemogućavaju planovi zaštite prostora.

– Nema razvoja nacionalnih parkova bez aktivnog turizma. Ova područja su napadnuta divljom gradnjom, na terenu je pravi haos, a legalna gradnja i investicije su onemogućene komplikovanim procedurama. Neophodno je uspostaviti održivi sistem koji će omogućiti investitorima da realizuju projekte i sačuvaju prostor – rekao je Rajko Malović, Eko Žabljak.

Predsjedavajući Luka Bulatović je kazao da su ovom području veoma potrebne nove investicije između ostalog i u planinarske domove koji su neophodni za ovaj vid aktivnog turizma.

Veselin Luburić iz Nacionalnih parkova Crne Gore kazao je da nacionalni parkovi u Crnoj Gori bilježe „eksponencijalan rast broja posjetilaca“ u odnosu na sve prethodne turističke sezone, s očekivanjem da svaka sledeća sezona bude uspješnija od prethodne.

– Nacionalni parkovi su generator razvoja i oblikovanja turizma i želimo posebno da razvijemo destinacije u zaštićenim područjima, ali nam trebaju smjernice za to – istakao je on.

Luburić je posebno ukazao na problem prostornog plana za nacionalni park Skadarsko jezero, koji nije revidiran od 2001. godine.

– Neophodno je što prije pristupiti izradi novog plana, jer po planu iz 2001. godine park ima samo dvije zone zaštite, a po planu mora imati tri. To sa upravljačkog aspekta predstavlja veliki problem i mora se hitno rješavati – kazao je on.

Direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović smatra da se u izradi novih planova moraju konsultovati predstavnici ove institucije i uvažiti njihovi predlozi i sugestije.

Svetlana Jovanović je saglasna da je u izradi i reviziji planova, koji se odnose na zašitu nacionalnih parkova neophodna institucionalna podrška.

Ivan Radević iz TO Berane istakao je da je na području Bjelasice i Komova neophodna izgradnja kanalizacione i vodovodne mreže.

Destimulisati gradnju građevinskih objekata, a stimulisati privredu

Dragan Marković, član Radnog tima za Izradu prostornog plana ukazao je na to da su studije zaštite životne sredine postali važniji od plana jer nisu usaglašeni zakoni.

– Kapitalno je važna zaštita kulturnih dobara. Cilj je da postanemo prestižna regija Mediterana s dobrim postupanjem prema okolini, a mi gradnjom u najatraktivnijim zonama pravimo stanove, jer je to najisplativije ulaganje – istakao je on, dodajući da je pitanje države i sistema treba li to dozvoliti i kako drugačije usmjeriti.

Prema njegovim riječima, kapitalni problem u Crnoj Gori je taj što prostore najčešće koristimo za kratkoročnu dobit.

– Moramo naći mehanizme zemljišne politike u kojima ćemo destimulisati gradnju građevinskih objekata, a stimulisati privredu – apostrofirao je Marković, istakavši da je neophodno propisati plan mehanizma za definisanje granica prostora.

Otvoriti prostor za diverzifikaciju turističke ponude u Crnoj Gori

Član Radnog tima Siniša Topalović je kazao da se Prostornim planom želi otvoriti prostor za diverzifikaciju turističke ponude u Crnoj Gori, predlože novi sadržaji i inovativni vidovi smještaja karakteristični za ruralna i manje razvijena područja, a sve kako bi se povećala konkuretnost crnogorskog turizma. Prostorni plan je dio rješenja za pokretanje novog investicionog ciklusa u našoj zemlji, a cjelokupno treba naći kroz nacionalnu strategiju razvoja turizma i operativne planove koji će otvoriti prostor za ulaganje.

– Prostorni plan je polazište za sve druge institucije koje to treba da dalje orkestriraju i predoče u operativni okvir – kazao je Topalović.

Član Radnog tima Matko Marohnić istakao je da se kroz Prostorni plan više radilo na tome da se razviju planinskih prije nego ski resorti, kako taj turistički proizvod bio višegodišnji.

– Željeli smo veći fokus da stavimo na proljećne i ljetnje aktivnosti, s obzirom na to da nema dovoljno snijega. Svjesni smo da se klima mijenja, promjene su vidljive i moramo se prilagođavati. Kroz prostorni plan dali smo smjer za ovaj razvoj – poručio je on.

Očekuje nas velika reforma u turizmu

Profesor Rade Ratković smatra da nas čeka velika reforma u turizmu, jer se pokazalo da imamo neodržive destinacije, te da je Zakon o održivom upravljanju turizmom na čekanju.

– Moramo da se restrukturiramo, bez toga ne možemo imati turizam i ekonomsku održivost. Prijeti nam opasnost da zamijenimo turizam sa nekretninama, jer u sekundarnom stanovanju imamo 73% popunjenosti – istakao je on.

Prema njegovim riječima, moramo više raditi na razvoju ruralnog turizma, gdje 70% prihoda agroturizma dolazi od prodaje poljoprivrednih proizvoda, a ne smještaja.

– Na ovaj način će doći i do promjene tržišta, a sada imamo Prostorni plan koji nam daje dobar okvir, smjernice i mogućnost daljeg razvijanja i dopunjavanja planova – kazao je Ratković.

Direktorica TO Tivat, Nina Lakičević ukazala je na lošu avio povezanost i konekcije aerodroma u Tivtu, što, kako navodi, umnogome otežava mogućnosti za promociju gastronomskog i seoskog turizma, te razne manifestacije, jer ostaje samo špic sezone, što nije dovoljno. Istakla je i problem stranih radnika u ugostiteljstvu, jer se na taj način sve više gubim karakter lokalnog i onog što karakteriše Mediteran.

Luka Bulatović smatra da bi rješenju ovog problema doprinijelo uvođenje stalnog sezonskog radnika, rješenje kojim bi, kako navodi, domaći radnici bili zadržani i nakon sezone.

– Predložili smo da poslodavci zaposle radnika do sedam mjeseci, a da država stimuliše njegov rad do 70% van sezone, što bi obavezalo radnika da spoji dvije sezone – kazao je on.

Svetlana Jovanović je na kraju poručila da proces izrade Prostornog plana dugo traje, te da se na njemu aktivno radilo poslednjih deset mjeseci, ali da se i nakon njegovog donošenja ostali planovi moraju usaglašavati.

– Resorno Ministarstvo mora raditi izmjene zakona o planiranju prostora, to je sada najvažnije. Zatim, paralelno ili nakon toga moraju se donijeti planovi opština, a zatim planovi nižeg reda. Sada je sve na Ministarstvu. Ono mora dobro sagledati sve probleme, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, institucijama u oblasti saobraćaja, energetike… Za ovaj plan je potrebna institucionalna podrška, a Ministarstvo mora biti tu da podržava izradu ovog plana do njegovog donošenja. Moramo biti na braniku strateškog razvoja Crne Gore i to ćemo raditi do kraja – zaključila je Jovanović.