Čuju li, skače li poskok, kakvu glavu imaju otrovnice: Ovo su najveće zablude o zmijama

    7 dana pre 297 pregleda Izvor: portalanalitika.me

Iako je danas opšte poznato da su zmije korisne za ekosistem i da nijesu agresivne, među ljudima se još provlače mnogi mitovi o njima. 

Donosimo deset najčešćih zabluda o zmijama, koje nikako ne uživaju u zatočeništvu.

Na Zemlji živi više od 3.000 vrsta zmija, 600 se smatra otrovnicama, a neke su i smrtonosne. Većina zmija ima sposobnost mimikrije: neke vrste žive na drveću, druge u rupama u zemlji, dok se neke nastanjuju što bliže ljudima kako bi tokom vrućina lakše došle do vode i glodara kao što su miševi.

Čini se kako su neki stari mitovi o zmijama još ustaljeni.

Zmije su agresivne

Ova je zabluda vjerovatno najviše utjecala na bezrazložno ubijanje ovih životinja. Istina je posve drugačija, zmije zapravo, kada vide čovjeka, samo žele pobjeći i sakriti se, a agresiju će pokazati jedino ako nemaju drugog izlaza.

Mužjaci tokom sezone parenja mogu braniti ženku i prijeteći krenuti prema predatoru, ali riječ je o rijetkim situacijama. Stoga, ako ugledate zmiju, samo je pustite da prođe, bez ometanja.

Zmije ne čuju

Zbog toga što zmije nemaju uši i ne reagiraju uvijek na zvukove, mnogi vjeruju da ne čuju.

One imaju sluh, ali zvukove ne čuju na isti način kao ljudi. Zmije imaju kosti na bočnim stranama glave koje im omogućavaju da zvukove registruju i prepoznaju.

Ako vidite mladu zmiju, i majka joj je blizu

Zmije dolaze na svijet potpuno samostalne i sposobne za preživljavanje, kao i svi ostali gmizavci. 

Nakon prvih sedmica već kreću u lov po hranu. Zapravo, odrasle zmije uopšte se ne brinu o svom leglu, nego samo polože jaja i nestanu zauvijek.

Mlade zmije su opasnije od odraslih

Mlada zmija nema ništa jači otrov nego odrasla, starija zmija.

Razlika je što mlade zmije još ne znaju regulisati otrov, ali kada krenu u prvi lov, imaju potpunu kontrolu nad isporukom otrova.

Ne smijete isisavati mjesto ugriza

Možda ste u starim filmovima gledali kako glavni junaci svojim zubima izvlače otrov iz ugriza. Istina je da se otrov širi brzo i da ga je nemoguće isisati.

Pomoć je podvezati ud iznad ugriza dok ne stignete do ljekara, gdje ćete dobiti protivotrov.

Zmije s trouglastom glavom su otrovne

Jedna od zabluda je da otrovnicu možete prepoznati po obliku glave.

Navodno zmije s trouglastom glavom ulaze u skupinu otrovnica, što nije u potpunosti tačno jer na svijetu ima vrlo otrovnih zmija sa drugačijim oblikom glave.

Zmije nemaju kosti

Zmije su kičmenjaci, što znači da imaju kosti: imaju i lobanju, vilicu i deset puta više rebara od ljudi.

Zmije imaju stotine kostiju. Međutim, zmijske su kosti manje od naših i raspoređene su tako da omogućavaju puzanje.

Zmije su sluzave

Sasvim suprotno, koža zmije je suva, a može biti gruba ili glatka.

Kako nemaju znojne žlijezde, ne proizvode znoj, a mnoge od njih žive u sušnim uslovima, pa rijetko dolaze u kontakt sa vodom. Čak se i vodene zmije brzo osuše.

Zmije idu na mlijeko

Neki vjeruju da će posuda sa mlijekom privući zmiju.

Ovaj mit dolazi iz davnih vremena kada su ljudi primijetili da se zmije skrivaju u štalama gdje obitavaju krave.

Poskok ne skače

Poskok ne može skakati, a naziv je dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave, ali ne zato što skače, nego zato što se sunčaju na nižim granama drveća i grmlja.

Što se tiče količine otrova, ugriz poskoka za odraslu zdravu osobu ne predstavlja životnu opasnost, a koban može biti za starije i bolesne osobe, one lošijeg imuniteta ili malu djecu.