Danas je Sveti Luka: Vjerovanja i običaji kažu – Ne započinjite svađu i ne budite negativni

    4 sedmice pre 369 pregleda Izvor: kolektiv.me

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju slavu Sveti Luka, u narodu poznatu kao Lučindan. Luka je jedan od četvorice jevanđelista i pisac je Jevanđelja po Luki i Djela apostolskih.

Sveti Luka se poštuje kao zaštitnik medicine i farmacije, bolnica i apoteka, ljekara, farmaceuta i bolesnika, mnogih porodica. Poznato je da je liječio besplatno, a vjeruje se i da njegove mošti imaju iscjeliteljsku moć.

Prema bogoslužbenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve, ovaj dan nije obilježen kao zavjetni, već je kao „crno slovo“ svrstan u praznike od značaja za suštinu crkve.

Sveti Luka je život okončao u 84. godini, a hrišćanska tradicija kaže da je Luka napisao Sveto Jevanđelje po Luki – treće jevanđelje (po redosljedu u Novom zavjetu), i Djela apostolska. Njegove mošti se čuvaju u Carigradu.

Danas nikako ne bi trebalo da pokrećete svađe i budete negativni, jer je Sveti Luka bio blag i pomagao je ljudima.

U Srbiji se takođe na Svetog Luku koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku. U narodu postoje i izreke: „Ide Luka, eto vuka“ ili „Sveti Luka, snijeg do kuka“ jer nastupa zima kada se vukovi približavaju selima.

Svetog Luku kao svog zaštitnika slave i obrazovne ustanove, među kojima je i Akademija Srpske pravoslavne crkve za umjetnost i konzervaciju.

Luka se rodio u Antiohiji Sirijskoj od roditelja pagana, a hrišćanstvo je primio rano, oko 40 godine nove ere. Bio je ljekar i pratilac Svetog Pavla, koji ga je sreo u Troadi na svom drugom misionarskom putovanju.

Sveti Luka je helenistički obrazovan, a Pavle ga zove “ljubljeni ljekar”, dok stručnjaci za Bibliju u njegovim izvještajima otkrivaju smisao za veću medicinsku tačnost.

Luka piše s lakoćom, otmeno. Pažljivije nego ostali jevanđelisti, Luka ukazuje na istovremenost Isusovog života i tadašnjih rimskih vladara, jer se Isus rodio za vrijeme cara Avgusta, dok je Jovan Krstitelj počeo da djeluje u doba cara Tiberija.

Običaji na Lučindan

Svaki jevanđelista na svoj način daje temeljne crte Isusovog lika, a za Luku je Isus prvenstveno Gospodin, odnosno gospodar, koji ljude plijeni plemenitošću, ljepotom, milinom, otmenošću poruke i sjajem nastupa kroz koji probija njegova božanstvenost.

Lukino jevanđelje je, uz jevanđelja po Mateju i Marku, jedno od tri sinoptička jevanđelja, što znači da se mogu čitati uporedo i u njima se pominju isti događaji, liče jedno na drugo, dok jevanđelje po Jovanu slijedi poslije tri sinoptička.

Luka Hrista voli da prikaže kao prijatelja siromašnih, solidarnog sa svim socijalno ugroženim, milosrdnog i obzirnog prema grešnicima.

Siromasi su po jevanđelju grešnici, carinici, udovice, djeca, razbojnici i bolesnici i mogu se, po Luki, smatrati povlašćenima.

Lukin “Govor na gori” počinje apsolutno: “Blago vama, siromasi”, a pojačava ga četvorostruki “jao” bogatašima. Isus se, po Luki, izjašnjava da je poslan radi grešnika.

Luka ističe i prisustvo žena u Isusovom delu – Marije, Elizabete, udovice iz Naina, žene u Isusovoj pratnji.

Po Lukinom opisu, Isus je otelovljenje ideala grčkog savršenstva o kojem je sanjala grčka duša – ljepote i dobrote.

Još je Dante istakao da je Luka “pisac Hristove dobrote”.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27.03.2020 6952 pregleda