Danas pravoslavni vernici započinju Gospojinski post, jedan od četiri velika posta.

Gospojinski post uvijek počinje 14. avgusta, na dan Svetih mučenika Makaveja, a prethodi velikom hrišćanskom prazniku Uspenju presvete Bogorodice, poznatijem kao Velika Gospojina, koji se proslavlja 28. avgusta i poznat je kao praznik majki i djece, kada žene treba da se pričeste.

Post traje 14 dana, posti se na vodi i ulju, izuzev praznika Preobraženja Gospodnjeg 19. avgusta, kada je dozvoljeno jesti ribu.

Ono što čak ni mnogi vjernici ne znaju jeste da je Gospojinski post strožiji od Božićnog i Apostolskog, pa pravoslavni hrišćani zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici ovaj post poste kao i Veliki Vaskršnji post.

Gospojinski post se prvi put spominje u spisima Teodora Studita 826 godine, a konačno je utvrđen na Carigradskom saboru 1166, u vrijeme Patrijarha Luke Hrisoverga i cara Manojla i Komnina.

Treba imati u vidu i da post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu. Tjelesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porijekla. Duhovni post podrazumjeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.

Tjelesni post je samo neophodno pomoćno sredstvo za uspješnu duhovnu borbu protiv strasti, koje se raspiruju kroz tjelesne želje. Stvarni post koji obuhvata i tjelesni i duhovni aspekat, privodi čovjeka smirenju. Oslobađanje duha i tijela od pogrešnih misli i djela uz molitve predstavlja suštinu hrišćanskog posta.