Evropska komisija saopštila je da nacrti izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost još nijesu u potpunosti usklađeni sa pravnom tekovinom EU u dijelu zaštite podataka, zbog čega Crna Gora mora uskladiti sporne odredbe prije ili odmah nakon usvajanja. Dok Vlada tvrdi da su zakoni ključni za borbu protiv kriminala, dio javnosti i opozicija traže njihovo povlačenje, pa se otvara pitanje šta će biti sa predloženim rješenjima. Poslanici u Skupštini Crne Gore bi trebalo danas da se izjašnjavaju o ovim zakonima. Sjednica parlamenta zakazana je sa početkom u 11 časova.

Evropska komisija (EK) primila je k znanju nacrte izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), ali upozorava da odredbe o zaštiti podataka nijesu u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED).

Portparol EK iz Brisela kazao je da je Komisija konsultovana u vezi sa oba zakona, ali da Crna Gora mora uskladiti sporne odredbe prije njihovog usvajanja ili odmah nakon toga, prije zatvaranja pristupnih pregovora.

“Evropska komisija će pažljivo pratiti sprovođenje zakona. Očekujemo da nadležni organi sprovode zapošljavanje u policiji na osnovu zasluga i uspostave odgovarajuće proceduralne garancije. Takođe, svako razrješenje mora biti zasnovano na opravdanim razlozima, a zainteresovana lica moraju imati pun pristup pravnim sredstvima zaštite”, navodi se u izjavi EK.

U Briselu ističu i da je ovo dodatni razlog za hitno pokretanje sveobuhvatne reforme sistema zaštite podataka u Crnoj Gori.

Šaranović: Zakon štiti državu od mafije

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odbacuje kritike i tvrdi da su izmjene zakona neophodne za borbu protiv organizovanog kriminala.

On je kazao da predložena rješenja “štite državu od mafije i policiju od kriminala” i da su to jedini razlozi zbog kojih se dio javnosti protivi njihovom usvajanju.

Šaranović tvrdi da su zakoni usaglašavani sa Evropskom komisijom i da su sporni dijelovi vezani za norme iz starijih zakonskih rješenja.

“Potvrđeno je da su predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i ANB usaglašavani sa EK i da je svako slovo podnijetih amadmana na zakonu o unutrašnjim poslovima usaglašavan sa EK osim dijela starog zakona o unutrašnjim poslovima”, rekao je Šaranović.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović poručio je da će država identifikovati sve elemente koji imaju, kako je naveo, maligni uticaj na sektor bezbjednosti, ističući da je cilj zakona profesionalna i zakonita policija.

“Novi nacionalni prioritet koji će biti upućen Vijeću za nacionalnu bezbjednost jeste hibrdino djelovanje koje ima za cilj destabilizaciju sektora bezbjednosti”, kazao je Šćepanović.

Kritika Milatovića

Predsjednik države Jakov Milatović ocijenio je da je Evropska komisija jasno poručila da predložene izmjene u sadašnjem obliku nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU, posebno u dijelu zaštite podataka.

On je upozorio da evropske integracije ne smiju biti politički instrument za opravdavanje loših zakonskih rješenja i pozvao Vladu da kroz dijalog sa Evropskom komisijom, nevladinim sektorom i drugim akterima pronađe adekvatna rješenja.

Ocijenio je da su građani u prethodnom periodu bili djelimično obmanuti tvrdnjama da su predložena rješenja evropski standard.

“Nažalost, građani su bili djelimično obmanuti u prethodnom periodu od strane političkih subjekata, odnosno Vlade Crne Gore, da su upravo predložena rješenja evropski standard, a čuli smo od strane Evropske komisije da to nije tako”, naveo je Milatović.

Milatović je poručio da evropske integracije ne smiju biti simulacija niti politički instrument za opravdavanje loših zakonskih rješenja.

“Evropske integracije ne smiju biti simulacija, manipulacija niti instrument za bilo kakvu vrstu političkog opravdavanja loših zakonskih rješenja”, istakao je on.

Parlamentarna pozicija traži da Vlada povuče zakone

Parlamentarna opozicija traži povlačenje oba zakona iz procedure i najavljuje da će, ukoliko izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima budu usvojene, pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom.

Poslanici opozicije tvrde da predložena rješenja mogu dovesti do kršenja ustavnih prava, uključujući pravo na odbranu i pravično suđenje.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je jedan detalj iz mišljenja Evropske komisije (EK) ukazao na to da ta dva zakona ne igraju nikakvu ulogu u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 24.

“Pozivam Vladu da ovaj nakaradni antievropski zakon povuče iz procedure, jer ovo može biti ozbiljan problem na našem evropskom putu. Isto važi i za zakon o ANB-u, iako je on mnogo manje problematičan, ali takođe nije usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU). Potrebno je i jedan i drugi zakon povući iz procedure”, kazao je Zirojević.

On je podsjetio da je pozvao premijera Milojka Spajića da pokrene inicijativu za smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i da preispita učešće Demokrata u Vladi i parlamentranoj većini, „ako misli da Crna Gora nastavi svoj put ka EU“.

„Crnogorskoj javnosti je postalo potpuno besmisleno papagajsko ponavljanje da bilo ko ko glasa protiv ovih zakona želi da kriminal vlada policijom. Niko to ne želi“, istakao je Zirojević.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković kazao je da su prethodni dani potvrdili da uopšte nije bilo potrebno tako brzo staviti izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Predlog zakona o ANB-u na dnevni red.

On je rekao da je opozicija sa pravom pokazala rezervu, jer su vidjeli zvaničan stav EK, “koji govori da za zatvaranje poglavlja 24 apsolutno nije potrebno usvajanje ova dva zakona “.

“Jedan jedini zahtjev, ukoliko neko zaista želi da ide po pravilima EK, jeste da se ovi zakoni moraju povući iz procedure dok se ne usaglase sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)”, naveo je Eraković.

Na pitanje da li imaju informaciju da je predsjednica EK Ursula fon der Lajen u razgovoru sa Spajićem poručila da treba povući zakon o unutrašnjim poslovima, on je odgovorio odrično.

“Ali ne bi me začudilo da bude takav stav, jer to je dobronamjeran stav prema Crnoj Gori”, dodao je Earaković.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović kazao je da je EK potvrdila ono što su govorili prethodnih šest dana.

I NVO traže povlačenje zakona

Nakon poruke iz Evropske komisije, iz Akcije za ljudska prava (HRA) apelovali su na Vladu da povuče predloge zakona iz skupštinske procedure dok se u potpunosti ne usaglase sa evropskim standardima i garancijama ljudskih prava.

“Imajući u vidu da su iz Delegacije EU saopštili da zakoni nijesu usaglašeni sa GDPR i LED, kao i to da „EK posebno očekuje od nadležnih organa da sprovode zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama“ i da, u tom smislu, „uspostave odgovarajuće proceduralne garancije“, HRA ponovo ističe da posebno automatski prestanak radnog odnosa službenicima Uprave policije, odnosno, oduzimanje statusa policijskog službenika zbog bezbjednosnih smetnji bez disciplinskog postupka, kako je predloženo amandmanima, nije u skladu sa pravnom tekovinom EU”, smatraju u HRA.

Iz te organizacije upozoravaju da predložena rješenja, posebno ona koja predviđaju automatski prestanak radnog odnosa policijskim službenicima zbog bezbjednosnih smetnji bez disciplinskog postupka, nijesu u skladu sa pravom EU.

Kako navode, evropski standardi i sudska praksa Suda pravde EU garantuju pravo na saslušanje i pravo na odbranu prije donošenja odluka koje mogu negativno uticati na prava pojedinaca.

HRA takođe problematizuje rješenja koja omogućavaju pristup određenim bazama podataka bez sudske kontrole, kao i pristup podacima o lokaciji mobilnih telefona bez sudskog odobrenja, što je, kako tvrde, suprotno praksi Ustavnog suda Crne Gore i standardima Evropskog suda za ljudska prava.

Nakon upozorenja iz Brisela i oštrih reakcija dijela javnosti, postavlja se pitanje da li će Vlada predloge dva zakona povući iz procedure kako bi bila u potpunosti usklađena sa evropskim standardima.

Iz Evropske komisije poručuju da će pažljivo pratiti dalji razvoj situacije i sprovođenje zakona, naglašavajući da je usklađenost sa pravilima EU ključna za završetak pristupnih pregovora Crne Gore.