Demokrate predlažu: Po 12 000 eura obeštećenja za bivše radnike drvoprerađivačke industrije!

    4 sedmice pre 413 pregleda

Klub poslanika Demokrata na današnjoj press konferenciji najavio je upućivanje u proceduru Skupštine Crne Gore predloga zakona o obeštećenju radnika drvoprerađivačke industrije, a isti će se naći na dnevnom redu nakon usaglašavanja u okviru parlamentarne većine, dok će finansijski efekti biti rezervisani za budžestsku 2025. godinu.

Na press konferenciji učestvovali su u ime Kluba Nikola Rovčanin, Anđela Vojinović i Duško Stjepović.

Foto: Demokrate

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin istakao je da se ovim zakonom djelimično ispravlja decenijska nepravda prema bivšim radnicima koji su u tranzicionom periodu ostali bez posla u sektoru drvoprerađivačke industrije. Zakon predviđa sticanje prava na jednokratnu naknadu u visini od 12 000 eura za rješavanje socijalnih i finansijskih problema bivših zaposlenih radnika iz sektora drvoprerađivačke industrije, koji su uvođenjem stečajnog postupka ostali bez mogućnosti daljeg poslovnog angažovanja, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstva po osnovu socijalnih programa. Može se konstatovati da su zaposleni u privrednom društvima subjekti na koje je dugotrajni tranzicioni period ostavio najteže posljedice.

❗️“Uvjeren sam da postoje na hiljade radnika iz različitih djelatnosti koji su postali žrtve tranzicije, ali nakon obeštećenja radnika metalske i rudarske industrije, smatramo da su na red došli bivši drvoprerađivači uz uvjerenje da će se u narednom periodu steći uslovi i za ostale radnike sa istim statusom” – naveo je Rovčanin i dodao da su uvažavajući finansijska opterećenja u tekućoj godini, početak primjene zakona predvidjeli za 1.oktobar 2024.godine, a isplatu sredstva za 2025.godinu.

“Samo po osnovu zakona o izmjenama i dopunama zakona o igrama na sreču i zakona o koncesijama u ovoj godini će u budžetu biti priliv od preko 10 miliona više nego prethodnih godina. Dakle, zakonskim rješenjima uzimamo iz džepova privilegovanih pojedinaca i usmjeravamo oštećenim radnicima.

Rovčanin je dodao da je predlog zakona plod dugogodišnje inicijative bivših radnika, kao i inicijative predsjednice SO Pljevlja Jovane Tošić.

Zašto su predmet obeštećenja za sada drvoprerađivači prikazaću na primjeru Pljevalja istakao je Rovčanin i obrazložio:

“Prilikom privatizacije drvoprerađivačkog giganta “Velimir Jakić” iz Pljevalja, kompanija “Vektra” Montenegro kupila je fabriku za 1,6 miliona eura. Dana 18. maja 2006. godine Vlada Crne Gore je usvojila zaključak kojim se otpisuju dugovanja privatizovanoj korporaciji “Jakić” u visini od 1,5 miliona eura prema državi i državnim preduzećima i time se novi vlasnik potpuno oslobodio dugovanja. Tako je fabrika praktično dodjeljena na poklon.

U postupku privatizacije propale su i akcije zaposlenih. Ukupno 326 radnika posjedovalo je akcije u kompaniji “Velimir Jakić”. Da ne govorimo o 529 zaposlenih koji su otvaranjem stečajnog postupka ostali bez posla.

Danas, 18.maja 2024.godine kompanija “Vektra Jakić” nad kojom je otvoren stečajni postupak duguje više od 150 miliona eura, bankama, poreskoj upravi, zaposlenima, opštini Pljevlja, EPCG, brojnim privatnim komapnijama.

Ovo je slika jedne privatizacije moćnog drvoprerađivačkog giganta koji je kupljen za praktično 100 000 eura uz koncesije na šume od 30 godina. Posledice ovog aranžmana su katastrofalne. Radnici na ulici, proizvodnje nema već 20 godina, nagomilani dugovi, što se sveukupno reflektovalo i na demografsku sliku Pljevalja.

Uz to, Crna Gora godišnje uveze oko 60 miliona namještaja i finalnih proizvoda od drveta, a izveze 30 miliona oblovine, neprerađenog drveta, čime je usled decenijskog zastoja drvoprerađivačke industrije produkovan ogroman spoljnotrgovinski deficit u ovoj oblasti.”

U konačnom, ovaj zakon se odnosi na obeštećenje zaposlenih na sjeveru Crne Gore, a znamo da sjeveru države zbog ekstremnog raseljavanja treba velika posvećenost države i ovo je jedan od elemenata u tom ukupnom mozaiku – zaključio je Rovčanin i izrazio očekivanja da će svi poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore podržati ovaj predlog, jer se većina poslanika sa sjevera države iz različitih političkih subjekata godinama borila za ova prava.