Demokratska Crna Gora predložila je izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojima se povećavaju naknade za novorođenu djecu. Umjesto 900 eura, naknada bi iznosila 1000 eura, poručio je ispred kluba Demokrata Momčilo Leković.

„Prijedlog je nastavak snažne socijalne politike koju smo vodili tokom prošlog saziva crnogorskog parlamenta. Svjedoci smo istorijskih zakonskih rješenja našeg kluba, koja su Crnoj Gori donijeli dječije dodatke za svu djecu do 18. godina, besplatne udžbenike za sve osnovce, obeštećenje majkama sa troje ili više djece, te minimalnu penziju i staračke naknade“, rekao je Leković.

Kako navodi, umjesto politike podjela klub Demokrata se opredijelio za politiku pospješivanja kvaliteta i ekonomskog osnaživanja građana.

„Podsjetiću na činjenicu da smo 2022. godine naknadu za novorođenčad koja je iznosila samo 109 eura povećali na 900 eura, gdje smo tada stali danas nastavljamo“, kazao je Leković.

Ističe da jedna od prvih novina će biti povećanje početne naknade za novorođenčad.

„Umjesto dosadašnjeg iznosa koji je bio 900 eura povećanje naknade za novorođeno dijete će biti na 1.000 eura. Smatramo da je ovo snažan korak ka pružanju adekvatne podrške novim roditeljima i osiguranju boljih početnih uslova za novorođenu djecu“, istakao je Leković.

Ističe da predložene izmjene Zakona sadrže progresivni model pomoći porodicama sa više djece, dodaje da će se visina naknade povećavati sa brojem djece.

„Za drugorođeno dijete naknada će iznositi 1.500 eura, za treće 2.000 eura, dok za četvrto i svako sljedeće naknada bi iznosila 2.500 eura. Naravno za primaoce materijalnog obezbjeđenja naknada će se uvećati za 100 eura“, saopštio je Leković.

Ovakav model podrške, kaže Leković, ima za cilj olakšavanje finansijske situacije porodicama sa više djece i stvaranje uslova da svako dijete ima dobre uslove za život.

„Prema saopštenju uprave za statistiku Monstata broj novorođene djece najniži je u posljednjih 70. godina, a taj broj u 2023. godini iznosi sedam hiljada što je najniži ikad zabilježen natalitet“, rekao je Leković.

Navodi da je negativan prirodni prireštaj posebno zabilježen na sjeveru države, ali da ni južni gradovi nijesu bolji.