Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović poručio je na konferenciji EPCG NET koja je nedavno održana u Budvi da energetska tranzicija predstavlja ogromnu razvojnu priliku za region, ali i potencijalnu opasnost ako se ne upravlja pažljivo. Đukanović je tomprilikom najavio brojne konkretne investicione planove i strateške ciljeve i detaljno predstavio pravce razvoja crnogorskog elektroenergetskog sistema do 2027. godine.

Tri stuba energetske politike EPCG

Đukanović je predstavio tri ključne strateške politike koje trenutno vode EPCG.

„Prva politika je, o kojoj već svi pričamo, to je politika Proizvodi gdje trošiš i mislimo da je to generalni pobjednik zelene tranzicije,“ kazao je, naglašavajući decentralizovanu proizvodnju energije.

Druga politika podrazumijeva korišćenje hidroenergetske infrastrukture za priključenje solarnih elektrana. „Mislimo da postoji tehnička i meteorološka kompatibilnost tih načina priključenja,“ rekao je, uz dodatak da je ključan i treći stub – baterijski sistemi.

„Sve to ne bi bilo dobro i dovoljno ukoliko ne bismo imali i treću politiku, a to je snažan razvoj baterijskih sistema.“

Projekti do 2027. vrijedni više od milijardu eura

Do kraja ove godine EPCG planira puštanje u probni rad vjetroparka Gvozd, snage 55 MW, u koji je uloženo 82 miliona eura, a finansiran je i od strane EBRD-a. Početkom naredne godine očekuje se početak izgradnje vjetroparka Gvozd 2, snage između 21 i 22 MW, za koji se takođe nadaju podršci EBRD-a.

Đukanović je podsjetio da je upravo završen javni poziv za ugradnju osmog agregata u hidroelektrani Perućica, snage 58 MW, a njegov početak rada očekuje se u 2027. godini.

Govoreći o solarnim projektima, naveo je da je završen projekat „3000 plus“, kroz koji je na oko 3.500 objekata instalirano 35 MW solarnih elektrana. U toku je realizacija projekta „5000 plus“, gdje je već uključeno više od 4.000 potrošača i instalirano gotovo 40 MW, a njegov završetak očekuje se do sredine naredne godine.

„Odmah ćemo nastaviti sa projektom ‘10000 plus’. Takođe, dobili smo urbanističko-tehničke uslove, a za neke i ekološke saglasnosti, za solarne elektrane: Krupac (snage 50 MW), Štedim (150 MW), kao i za četiri elektrane na Kapinovom polju (ukupno 50 MW). U Željezari imamo gotovo završenu papirologiju za 30 MW, dok je već desetak MW postavljeno, i određene elektrane su počele probni rad“, rekao je on.

U narednom periodu, EPCG planira i javni poziv za nabavku baterijskih sistema. U prvom krugu biće nabavljena dva sistema snage po 30 MW za četiri sata, ukupnog kapaciteta 120 MW-sati. EPCG već ima gotove priključke u Željezari Nikšić sa dva transformatorska sistema od po 60 MW, a planirano je da do kraja 2026. godine bude završeno ukupno pet baterijskih sistema kapaciteta 600 MW-sati.

Đukanović je najavio i da će naredne sedmice biti raspisan javni poziv za probijanje tunela kojim će se spojiti dva akumulaciona jezera, Krupac i Slano, što će, kako je rekao, omogućiti dalju valorizaciju voda Nikšićkog polja. Vrijednost tog projekta iznosiće oko 12 miliona eura.

„Naša postavna politika je da se ne smije kap vode potrošiti za proizvodnju električne energije ukoliko sunce grije. Voda koja može da se pretvara u električnu energiju ima vrijednost nafte“, poručio je on.

U okolini Nikšića, kako je kazao, planirana je valorizacija jezera Liverovići, kao i novi projekat valorizacije podzemnih voda Nikšićkog polja. Prema njegovim riječima, ukupna vrijednost svih ovih projekata prelazi milijardu eura, a potencijalno bi mogli da obezbijede 700 MW novih izvora električne energije.

„Ubijeđen sam da su ova tri postulata – proizvodi gdje trošiš, hidroenergetska infrastruktura za priključenje solara i baterijski sistemi – budućnost. Govorimo o velikim baterijskim sistemima, ali ćemo ih koristiti i za određene traforeone i domaćinstva“, naveo je Đukanović.

Na kraju svog obraćanja poručio je da je energetska tranzicija istovremeno velika šansa i velika opasnost.

„Ona može donijeti značajan iskorak i prosperitet svakoj državi u regionu, ali takođe može urušiti energetske sisteme, što bi izazvalo dublje socioekonomske probleme. Ajmo da učinimo sve da ova tranzicija bude velika šansa za razvoj društva. Faktor vrijeme je strahovito bitan“, zaključio je Đukanović.