Đukanović: Za Crnu Goru ćemo se boriti i u šumi, ako Amfilohije krene da postavi kamen biće mu srušen

    1 mesec pre 1195 pregleda Izvor: vijesti.me

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović gostujući na FACE TV kazao je da nema razloga da u Crnoj Gori ne dođe do promjene vlasti.

„U nekom trenutku se dogodi splet različitih okolnosti koje su 30.avgusta dale presjek kakav su dale. Pobjeđivali smo u kontinuitetu, te pobjede nikada nisu bile tako trijumfalne da bi dovodile u pitanje demokratski karakter crnogorskog društvva. Sadašnja promjena vlasti nije učinila nedostojanstvenom poziciju proevr45opske politike u Crnoj Gori. Mi smo u budućem parlamentu zastupljeni sa jednim poslanikom manje u odnosu na većinu, to se blago pomjerilo, ali ne vidim u tome ništa dramatično i na neki kapitalan zaključak“, kazao je Đukanović.

Dodao je da se dogodila promjena vlasti koja potvrđuje demokratski kapacitet Crne Gore.

„Zaista mislim da imamo razloga budemo ponosni na sve ono što smo uradili kao vlast, ali i na ono što u ovih 15 dana od promijenje političke realnosti u Crnoj Gori pokazujemo. Ovi koji slave pobjedu s pravom slave pobjedu, pobijedili su. Imali su priliku da u prethodnih 30 godina kažu izgubili smo, nijesu to uradili. Ovo će valjda biti prvi izbori koji su regularni jer mi nijesmo pobijedili. Priznali smo rezultat i nije nam padalo na pamet da se služimo nekim naknadnim postizbornim inženjeringom. Ne mislim da je to pravilno čitanje demokratije i pravilno čitanje volje građana. Za Crnu Goru ćemo se boriti ne samo u parlamentu nego i u šumi ako bude trebalo“, kazao je Đukanović.

On je dodao „da ne vidjeti da se, na neki način, restaurira nacionalistička politika s početka 90-ih, znači političko sljepilo“.

„Mi smo to vidjeli u regionu. Sve što se dogodili od tada do danas je, zapravo, vrlo bjelodana potvrda jedne takve obnovljene političke retorike i političke realnosti. Ja bih rekao da se današnja politička realnost ne razlikuje mnogo od one s početka 90-ih. Podsjetiću vas, tada sam kazao i tada se krenulo sa idejom da se štite interesi ugroženog srpskog naroda u drugim državama. Zaštita, navodno, ugroženog srpskog naroda u Crnoj Gori je podrazumijevala rušenje suvereniteta crnogorske države, dakle i besprizorno miješanje u unutrašnji politički život. Kada su u pitanju posljedice po Crnu Goru, bio sam veoma jasan u odgovoru na prethodno pitanje. Mi mislimo da smo postavili dobar demokratski i evropski temelj Crnoj Gori, mi mislimo da Crna Gora može da izdrži taj udar, a mi ćemo joj, naravno i dalje biti stamena odbrana, sada iz pozicije najjače opozicione stranke u crnogorskom parlamentu. Mislim da mi to možemo da izdržimo. Ako je riječ o vlasti, poštujemo demokratska pravila. Vlast se bira na slobodnim izborima. Građani su slobodnom voljom željeli ovakvu vlast i imaju je“, rekao je Đukanović.

On je dodao da se savez većine potvrdio da neće mijenjati spoljno-politički kurs Crne Gore, da neće pokušavati da izvedu Crne Gore iz NATO-a i da će nastaviti put ka EU.

„Kazali su da preuzimaju sve međunarodne ugovore koje je Crna Gora potpisala. I kazali su da neće mijenjati državni i pravni status Crne Gore i simbole Crne Gore. Neko će kazati, većinu od tih odluka ne bi mogli ni donijeti, ne ulazeći u ustavno pravna rješenja, važno je to bilo čuti od njih. Ja sam veoma zadovoljan time što sam čuo. Poštujmo promjenu u nečijem stanovištu, dajmo mu priliku da nešto radi… Iz opozicije ćemo vrlo tvrdo zastupati intenzivniji hod ka evropskom sistemu vrijednosti“.

Đukanović je ponovio da će braniti Crnu Goru „i iz šume ako treba“.

„Pa naravno, branićemo je svim sredstvima, kao što sam rekao i iz šume, i nećemo se valjda, kao što znate, tu razlikovati u odnosu na generacije naših predaka. Pa kako mislite da se Crna Gora odbranila kroz prethodne vjekove, otkud Crnoj Gori deset vjekova državnosti? Tako što nije branjena u parlamentu, nego je branjena oružjem, branjena je u šumi. Prema tome ako neko misli da može da nam oduzme naš krov nad glavom, radićemo ono što biste i vi radili kada bi neko došao da vam mimo vaše volje ruši vaš krov nad glavom, to je logično“.

Upitan može li da se desi scena koja je već najavljena da će biti u toj euforiji pobjednika, na primjer, na Cetinju, kao simbolu crnogorske države, da Amfilohije i SPC, napravi hram.

„To se ne može dogoditi. To može biti njegova namjera koja se na Cetinju ne može dogoditi. Naravno, ako krene, i postavi kamen, biće mu taj kamen srušen, i on to zna i zato neće krenuti. Naravno, to on najavljuje otkako je došao 89-e godine da će da sruši Mauzolej, a da postavi i vrati gore crkvu Karađorđevića. Naravno, nema šanse za to. Nema nikakve šanse. Naravno, zaustaviće ga oni koji treba da ga zaustave i koji su mu to već kazali. To su mu kazali građani Cetinja, da vjerovatno preko njih živih to ne može da uradi. To je priča koja se tu završava“.

Đukanović je rekao da su „čelnici Demorkatskog fronta govorili da Cetinje nije njihova prestonica nego Beograd i da je njihov predsjednik Putin, koliko god to bilo pobrkano“.

On je dodao da svako ko iole ozbiljno analizira zapadno-balkansku politiku u posljednjih dvije, tri godine, mora primijetiti da se, korak po korak, restauriraju i revitalizuju ideje iz 90-ih godina.

„Tadašnje ideje su bile da se formira velika Srbija, velika Albanija i velika Hrvatska. Posledica tih suludih ideja je velika tragedija u kojoj je živote izgubilo blizu 150.000 ljudi“, rekao je Đukanović.

Govoreći o odnosu Srbije prema Crnoj Gori Đukanović kaže da je Crna Gora na stubu srama u medijima u Srbiji.

„Crnogorci su Milogorci, još gore od toga Crnogorci su ustaše, čime se, dakle, pokazuje elementarno neuvažavanje, odnosno za svakog ko zna istoriju, i ko elementarno pažljivo čita i naše medije i našu političku i društvenu realnost, dakle, potpuno je jasno da se pravi uvertira za ono što se želi poručiti. Dakle Crna Gora je greškom nekom 2006. godine ostvarila svoju samostalnost, ali Crna Gora je prirodni dio srpskog sveta, prirodni dio velike Srbije i vjerovatno, dodatno u okolnostima u kojima je krenuo proces formalizacije nezavisnog Kosova, neka vrsta hrane kojom treba nahraniti gladna nacionalistička usta, koja sve teže podnose gubitke kroz koje su prolazili, a najteže, čini mi se, podnose formalizaciju gubitka Kosova i, dakle, Crna Gora bi u tu svrhu mogla dobro poslužiti. Ono što želim da vam kažem je da Crna Gora ni najmanje ne gleda na to ne samo dobronamjerno ne može ni gledati, nego ni naivno, dakle ne slušamo to što se u zvaničnim obraćanjima kaže, nego uz to čitamo i između redova, a vrlo često ne treba čitati između redova, nego čitati samo i ono što je u redovima i to je dovoljno“.

Crna Gora je, poručio je Đukanović, iako mala „igrala ulogu nekog svetionika na evropskom putu za zapadno-balkanski region“.

„U Evropi je, rekao bih, bilo najvažnije, znate, ipak je potrebno promijeniti vlast poslije 30 godina. Ja neću da vam kažem da je iko iz Evrope ovdje bio umiješan na način da daje podršku jednoj ili drugoj strani. Ali ja bih, recimo uvijek bio zainteresovan, da sam ja neki predstavnik Evrope, bio bih zainteresovan za svaku državu, u svakom evropskom regionu, da nastavi evropskim putem. Znam da je zdravo za demokratski život da se vlasti mijenjaju“.

Kazao je da je bio u prilici da razgovara u „raznim krugovima“ uključujući i svoje partijske kolege i „ljude koji su se našli u nekim nedoumicama“.

„Graditi građansku državu na Balkanu je težak posao. Moja poruka je sledeća 14 godina radimo na tome. Je li neko vjerovao da ćemo za 14 godina to završiti, da ćemo retuširati sve ono što je ukupna balkanska istorija. Da li je neko vjerovao da ćemo stalno biti vlast. Valjda ne. Valjda to Crna Gora ne može priuštiti da nekih 50, 50, 70 godina koliko će taj proces trajati imati nepromijenjenu vlast. Ovdje su vrijednosti u pitanju. Da li vjerujete u te vrijednosti i ne. Vjerujem da Crna Gora može biti građanska ili je nema, mora biti multietnička demorkatija ili je nema“, naveo je Đukanović.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27.03.2020 6792 pregleda