Investiciona klima u Crnoj Gori mora drastično da se promijeni, poručio je u intervjuu za portal Standard, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. On je kazao da nije zadovoljan situacijom koju je zatekao, kada je riječ o odnosu države i investitora, te da moramo shvatiti da oni nisu naši neprijatelji. Ministar ističe da je ovoj Vladi u fokusu sjever Crne Gore i ekskluzivno najavljuje da će ubrzo raditi brojne promocije u ovoj regiji, te da su znatno povećali budžet za te potrebe. Očekuje i značajno bolju ljetnju sezonu od prošlogodišnje.

Đurović je komentarisao i najave o nestašici hrane, goriva i struje, a prema njegovim informacijama i ocjenama, smatra da građani mogu biti mirni. Govorio je i o problemu neradne nedjelje, komplikacijama u vezi sa Svetim Stefanom, inicijativi Otvoreni Balkan…

BUDŽET ZA PROMOCIJU CRNE GORE MORA BITI UVEĆAN, SEZONA TRENUTNO 60% BOLJA NEGO PROŠLE GODINE

STANDARD: Prošla su skoro dva mjeseca otkako ste stupili na funkciju ministra. U odnosu na zatečeno stanje u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, da li ste uspjeli da uočite koji su problemi gorući u ovom resoru? Šta će biti Vaši prioriteti u narednom periodu?

ĐUROVIĆ: Kao što ste rekli tu sam već dva mjeseca i sam početak je obilježilo sagledavanje situacije i analiza onoga što smo zatekli i sa čime ćemo morati da se suočimo. A, sa druge strane, da vidimo šta možemo da unaprijedimo.

Kao što i naziv ministarstva govori, to su ekonomija i turizam, tako da smo se i fokusirali na te dvije oblasti. U ekonomiji smo nastavili neke procese koji su bili započeti još u prethodnom periodu, završili smo i otvorili sajt Biznis.gov.me, na kome sada svi privrednici u Crnoj Gori i šire mogu da se informišu o svojim potrebama i svim vrstama podrške koje država daje privredi, mikro, malom i srednjem biznisu i veoma smo zadovoljni tim sajtom, a on će se u narednom periodu i proširiti, te biti sadržajniji. Sa druge strane, radili smo na promociji turizma, organizovali kratke posjete u Srbiji, Bosni i Hercegovini, gdje smo promovisali turističku ponudu Crne Gore. Ono sa čime smo se suočili i smatram da je prilično loše, jeste da je budžet za promociju Crne Gore u protekloj godini bio katastrofalan i to je nešto što se mora popraviti. Takođe, trudiću se da u narednom periodu izdvajamo još više sredstava za podršku malom i srednjem biznisu, pogotovo mladim ljudima koji kreću sa „start-upovima“ i ženama u biznisu.

STANDARD: Pomenuli ste turističku sezonu, nedovoljan budžet, pa kakva su Vam očekivanja od ovogodišnje ljetnje sezone? Očekujete li da bude kao prethodna? Da li će Ministarstvo u skorijoj budućnosti raditi na unaprjeđenju turističke ponude?

ĐUROVIĆ: Očekujemo da bude znatno bolja nego prethodna, i svi pokazatelji koje imamo govore tome u prilog, da smo sigurno 60% bolji u ovom trenutku nego prošle godine, da su nam ino prihodi skoro 100% bolji nego prošle godine. Tako da, mi sad želimo da se trkamo sa 2019. koja je bila rekordna, a ne sa nekim lošijim godinama. Prošla godina je bila korektna, ali u svakom slučaju mislim da će ova godina za crnogorski turizam biti znatno bolja.

Naravno da ima prostora za unaprjeđenje turističke ponude, naročito na sjeveru Crne Gore. Stoga, mogu da vam ekskluzivno najavim da ćemo vrlo brzo raditi promociju dešavanja na sjeveru Crne Gore i da smo znatno pojačali budžet za promociju cijelog tog područja. Takođe, da ćemo raditi jednu fantastičnu manifestaciju, tačnije niz od sedam manifestacija u dva mjeseca, uskoro na Žabljaku, a da ćemo naravno podržati i Plav, Rožaje, Gusinje, Pljevlja, Berane… sa znatno većim sredstvima nego što su do sada izdvajana za sjever. Ovoj Vladi sjever Crne Gore je u fokusu što se tiče promocije turizma.

STANDARD: Kakav je trenutno investicioni ambijent u Crnoj Gori? Može li se očekivati dolazak novih i zadržavanje postojećih investitora? Da li se javljaju problemi u odnosima s investitorima zbog prethodnog turbulentnog političkog i ekonomskog momenta? Da li imate informaciju hoće li Sveti Stefan ove sezone biti zatvoren?

ĐUROVIĆ: Ono što moram da vam kažem je da nisam zadovoljan situacijom koju sam zatekao kada je riječ o odnosu države i investitora. Naprosto, u skoro svim susretima koje sam imao sa invstitorima, razgovarali smo o nekom problemu i ja mislim da ta investiciona klima u Crnoj Gori mora drastično da se promijeni. Moramo da shvatimo da oni nisu naši neprijatelji, nego da su nam prijatelji čim hoće da investiraju u našu zemlju. Naravno, svako ima svoje interese, ali mi moramo da im omogućimo klimu da budu u jednakim uslovima, da se takmiče na tržištu. I eto to je jedan od prioriteta i zadataka.

Po pitanju Svetog Stefana, mi dajemo sve od sebe. Nažalost, proteklih godina dešavanja su dovela do toga da je taj predmet na arbitraži u Londonu i mi moramo trenutno da idemo tim putem, za koji ja nisam siguran da je dobar, iskreno. Možda da smo bili u prilici da radimo neke druge stvari, ne bi to tako uradili, ali nažalost došlo je do tog nesporazuma i spora i sada imamo to što imamo, ali u svakom slučaju dajemo sve od sebe da nađemo model i probamo da riješimo taj problem Svetog Stefana, jer ova situacija je najgora koja može da se desi.

NEĆEMO IMATI PROBLEMA SA HRANOM I GORIVOM, O NERADNOJ NEDJELJI ODLUKU DONOSI SUD

STANDARD: Nedavno smo čuli zabrinjavajuće poruke, da za par mjeseci može doći do nestašica hrane, goriva i struje. Analitičari tvrde da ćemo imati tešku jesen i zimu. Kako to komentarišete, kakve su Vaše informacije? Da li građani mogu da budu mirni? Da li imamo obezbijeđene robne rezerve, da li trgovački lanci imaju dovoljno zalihe hrane…

ĐUROVIĆ: Pa, ja vjerujem da građani mogu da budu mirni. Ono što imam kao informacije i iz razgovora sa recimo direktorom Jugopetrola, Vasilisom Panagopulosom, zaključio sam da on ne očekuje neke probleme u snabdijevanju recimo naftnim derivatima, jer se oni snabdijevaju iz svojih rafinerija, nezavisni su od Rusije. Takođe, očekujemo da se normalizuju i odnosi sa Republikom Srbijom, a mislim da će i ova posjeta premijera i članova Vlade Srbiji doprinijeti tome da imamo i odblokirane te neke količine ulja, brašna šećera, kada je riječ o uvozu iz Srbije. U svakom slučaju nije nama Srbija jedina destinacija, imamo Bugarsku koja je takođe raspoložena da nam da, odnosno proda prehrambrene proizvode. Mi ništa ne prosimo, tražimo da kupimo. A isti slučaj je i sa Hrvatskom. Tako da ja ne očekujem iskreno da će biti problema. Ministar poljoprivrede je takođe razgovarao sa proizvođačima peleta, da se obezbijede određene količine, drva za ogrjev ima, tako mislim da nećemo biti u problemu.

STANDARD: Kako Vam program ”Evropa sad” djeluje danas, budući da su brojne ocjene, ali i činjenično stanje, da je drastičan rast cijena svih proizvoda i usluga ”pojeo” svako povećanje plata?

ĐUROVIĆ: Da nije bilo tog povećanja plata, situacija bi bila gora. Ta poreska reforma koju je privreda tražila, to nije ništa novo. To je privreda tražila 30 godina i ja sam neko ko dolazi iz privrede o tome pričao zadnjih 15, 20 godina, a između ostalog pričao sam o tome i kada su moj prethodnik i njegov kolega ministar finansija došli na funkcije. Tada je privreda išla ka njima da se donese jedan takav paket, tako da se nastavlja sa programom tih poreskih reformi. U svakom slučaju mislim da bi bila lošija situacija da nije to realizovano, jer nažalost inflacija je nešto što je globalni problem i nešto na šta Crna Gora ne može da utiče u punoj mjeri.

STANDARD: Neradna nedjelja je uvijek aktuelno pitanje. Građani, turisti, privrednici, često negoduju zbog nemogućnosti da nedjeljom trguju, naročito na primorju tokom sezone. Neke analize pokazuju i da se uvođenjem neradne nedjelje smanjio i broj zaposlenih. Da li će biti promjena u tom pravcu i može li da se pronađe neki novi model?

ĐUROVIĆ: Tako su tražili. Ja sam imao želju i volju da se postigne kompromis između poslodavaca i sindikata, nažalost, nije došlo do toga. Uvijek kažem, đe nema dogovora tu ostaje sud da donese odluku. To je na Ustavnom sudu i on će se izjasniti po pitanju neradne nedjelje i onda se ta odluka kao takva mora poštovati. Imao sam dobru volju da se postigne kompromis, međutim to je izazvalo mislim potpuno bespotrebno veliku buru i populizam.

Sve to ima svoje posljedice. Vi znate koliko za crnogorsku privredu znači jedan dan, a kada pomnožite to u čitavoj sezoni, privreda sigurno gubi, kao i ekonomija Crne Gore, ali ono što sam uvijek isticao jeste da po tom pitanju Vlada neće da donosi odluke koje su mimo dogovora poslodavaca i sindikata.

POTREBNO OSVJEŽENJE U NTO, CG ĆE NAPRAVITI ISKORAK U ZELENOJ EKONOMIJI

STANDARD: Kako ste zadovoljni učinkom Nacionalne turističke organizacije (NTO) u pripremama turističke sezone? Da li će doći do promjena u rukovodstvu ove organizacije?

ĐUROVIĆ: Ja vjerujem da hoće. Što se tiče učinka, sve da su bili najbolji, sa tim budžetom nisu mogli da urade nešto veliko, ali u svakom slučaju ono što sam vidio jeste da tamo treba jedno osvježenje, jedan novi, moderan i savremen pristup razvoju turizma.

STANDARD: A kada je riječ o kadrovskoj politici, da li ste uočili nedostatak kvalitetnog kadra u ovom resoru? Na koji način ćete Vi kadrirati u narednom periodu, da li će na to imati uticaj političke strukture?

ĐUROVIĆ: Nažalost, situacija koja je generalno pristuna u Crnoj Gori, prisutna je i u ministarstvima, a to je nedostatak kvalitetnog kadra, što je negdje razumljivo s obzirom da su oni koji vrijede na tržištu pronašli daleko bolju mogućnost zarade u recimo privatnom, bankarskom ili nekom drugom sektoru, nego što može državna uprava da im omogući. Tako da, ja uvijek kažem, zahvalan sam i svima ovima koji trenutno rade u Ministarstvu za ove plate koje primaju, a rade odgovorno i savjesno svoj posao. U svakom slučaju, bilo bi dobro da se nađe neki model kako privući mlade kvalitetne i obrazovane ljude da se aktivnije uključe u rad javne uprave.

STANDARD: Kakva je saradnja Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma sa drugim resorima, a kakva sa međunarodnim partnerima?

ĐUROVIĆ: Ja sam po tom pitanju jako zadovoljan. Za sada međuresorna saradnja ide jako dobro, izlazimo jedni drugima u susret, pravimo neke timove koji će raditi na zajedničkim projektima. Nedavno smo ministar poljoprivrede i ja potpisali memorandum koji ima za cilj razvijanje ruralnog turizma, što znači da je to konekcija poljoprivrede i turizma. Što se tiče međunarodne saradnje, imali smo brojne sastanke i nastavljamo ono što smo započeli, a razvijali smo i neke nove projekte.

STANDARD: Šta je trenutno u fokusu? Da li će Ministarstvo biti fokusirano i na zelenu ekonomiju?

Trenutno nam je fokus ovo što sam najavio, vezano za podršku razvoju turizma na sjeveru Crne Gore, kroz razne manifestacije i promociju sjevera Crne Gore. Ponavljam, manje-više svi znaju za crnogorsko primorje, Sveti Stefan, Budvu i Kotor, ali ono što je negdje naš skriveni potencijal i kojem treba u narednom periodu da se posvetimo jeste – sjever i to će nam biti fokus, da stavimo u prvi plan sjever i što se tiče turizma, ali i ekonomije, pratićemo situaciju… Vidjeli ste da smo donijeli odluku o ograničenju marže na proizvode, ulje, brašno, šećer i so, to će nam isto biti fokus, da pratimo kretanje cijena i da vidimo kako možemo da reagujemo.

Naravno, posvetićemo se i zelenoj ekonomiji. Ono što mogu da primijetim je, da je veliko interesovanje investitora, baš za razvoj te zelene održive energije, solarne, vjetroelektrane i prosto nema dana da nemamo neko interesovanje vezano za takav vid razvoja energije. Stoga, mogu da kažem da sam zadovoljan i da mislim da će Crna Gora po tom pitanju napraviti kvalitetan iskorak.

OTVORENI BALKAN – ”SARADNJA ZEMALJA ZB JE JEDINA TEMA U BRISELU”

STANDARD: Možda zbog oblasti kojom se bavite, ali često od Vas čujemo pozitivne ocjene u odnosu na inicijativu Otvoreni Balkan, da li možete to da prokomentarišete?

ĐUROVIĆ: Svaka inicijativa koja ide ka ublažavanju i eliminisanju barijera biznisa, protoka roba, ljudi usluga, je nešto što pozdravljam. Tako da mi, ova Vlada i ja lično, ne želimo da živimo u prošlosti i sa nekim vječitim animozitetima. U svakom slučaju mislimo da je tržište od dvadesetak miliona znatno bolje nego tržište od 600 hiljada, i da se moramo prosto navići da budemo dio otvorenog sistema, a ne zatvorenih. Možemo da budemo svjedoci na graničnim prelazima kakvu situaciju imamo sa Albanijom, Srbijom, BiH, gdje su trenutno zbog potpuno realnih i objektivnih okolnosti, čekanja po dva, tri ili pet sati. Zar mislite da je to dobar put ili da mi možemo da funkcionišemo kao što to rade zemlje EU.

STANDARD: Ali Bosna i Hercegovina i Kosovo neće biti dio inicijative?

ĐUROVIĆ: Mi bismo željeli da i oni budu dio priče. Trenutno jedna jedina tema postoji u Briselu, a to je saradnja zemalja ZB. To je u fokusu evropske politike, to je u fokusu američke politike. Naprosto, potpuno sam saglasan sa tim, što pokazuje i iskustvo iz Evrope, tačnije kada su 1957. potpisani Rimski ugovori kojima je uspostavljena evropska ekonomska saradnja, koja je dovela do EU koju sada imamo, i ja smatram da ekonomska saradnja može biti most kojim će se doći do cjelokupne saradnje država regiona.