Svakodnevnim rastom broja novoinficiranih koronavirusom raste i zabrinutost, ali i strah roditelja od toga hoće li njihova djeca školsku godinu provesti u klupama, ili će onlajn nastava još jednu godinu biti naša svakodnevica.

Razlozi za strah i zabrinutost su višestruki, a onaj najvažniji se ogleda u činjenici da postoji bojazan da onlajn režim rada ostavi trajne posljedice na proces obrazovanja i vaspitanja djece. Stoga se s pravom postavlja pitanje kako djecu sačuvati ne samo od korone, već i od neobrazovanja koje bi moglo postati prirodna posljedica školovanja u doba epidemije, pišu Dnevne novine.

Obećavajuće nijesu ni brojke, naročito ako se u obzir uzme činjenica da je za samo tri dana od početka školske godine zaraženo na desetine učenika i nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Pošteđeni nijesu ni vrtići u kojima, takođe, već ima zaraženih mališana i vaspitača.

Da bi se izbjegao scenario zatvaranja škola i vrtića pozvali su juče i iz Unicefa, apelujući na nacionalne i lokalne vlasti, roditelje, nastavnike i učenike da osiguraju poštovanje epidemijskih mjera.

I dok se među roditeljima šire nezvanične informacije da bi škole i vrtići ponovo mogle pod ključ, a učenici na onlajn nastavu, uprkos tome što nijesu savladali ni prve lekcije novog gradiva, nove epidemijske mjere trebalo bi da budu saopštene na današnjem presu zdravstvenih vlasti.

POŠTOVATI NAREDBU MINISTARSTVA

U iščekivanju njihovog stava, iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštavaju Dnevnim novinama da se naredba Ministarstva zdravlja koja se odnosi na mjere prevencije i nošenja maski u školama mora poštovati jer je to, kako kažu iz resora Vesne Bratić, u skladu Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

“Direktori i nastavnici imaju zadatak da dodatno edukuju roditelje i djecu o sveukupnoj situaciji kako u odnosu na epidemiju, tako i u odnosu na njene posljedice, ne samo na obrazovanje, već uopšte na rast i razvoj djece”, kazali su iz prosvjetnog resora.

Ističu kako je nastavni kadar u Cmoj Gori profesionalan, obrazovan i stručan, pa ne sumnjaju da će u ovom teškom vremenu dorasti zadatku.

“U tom pravcu podržavamo naše nastavnike i pospješujemo sport u školama koji će uticati na socijalno druženje i psihofizički razvoj”, kazali su iz resora ministarke Bratić, govoreći, između ostalog, i o posljedicama koje pandemija ostavlja i na proces vaspitanja i obrazovanja.

DJECA ISPAŠTAJU

U Udruženju Roditelji, za razliku od samih roditelja, ipak ne strahuju od toga da bi se djeca već od ponedjeljka mogla prebaciti na onlajn režim učenja. Predsjednica Udruženja Kristina Mihailović ponavlja da to nije dobar model za obrazovanja i navodi da sve već ionako predugo traje.

“Konstruišu se razne priče, ali nama nije najavljeno da će se škole zatvarati, niti da će takva odluka biti na nivou države”, kazala je Mihailović za Dnevne novine i podsjeća stavove nadležnih da će se škole posljednje zatvarati.

Ipak, kako je kazala, epidemijska situacija se mijenja svakodnevno, Mihailović ukazuje na to da su ljudi skeptični i ljudi. Podsjeća na kršenja epidemijskih mjera i napominje da se u tom slučaju ne misli previše na obrazovanje djece.

“Ne znam zašto bi onda na kraju djeca ispaštala, jer svi mi moramo kao pojedinci, kao roditelji, da shvatimo da svako naše neadekvatno ponašanje utiče na djecu, da oni trpe. Važno je da to shvatimo i da samim tim ne doprinosimo da se epidemija širi”, rekla je Mihailović, uz podsjećanje da u posljednje vrijeme često imamo masovna okupljanja i kršenja mjera.

PORODICA DA JE PODRŠKA

Da bi još jedno zatvaranje škola imalo negativan uticaj na djecu i njihovo obrazovanje, uprkos naporu nastavnika i učenika, vjeruje i sociolog Andrija Đukanović, ukazujući i na to da je posebno pitanje koliko su sniženi kriterijumi ocjenjivanja.

Govoreći o tome što bi nadležni trebalo da urade, Đukanović je mišljenja da je sada kasno da se preduzimaju ozbiljnije mjere jer se epidemija već ponovo proširila i uzela maha.

“Vjerovatno će odgovor biti u novim zaključavanjima i ograničenjima”, rekao je Đukanović.

Teško je, kaže, očekivati da će djeca ispoštovati mjere i da će nositi maske sve vrijeme.

“Ona nijesu toliko razvila osjećaj odgovornosti, mada o tome možemo diskutovati i kad su odrasli u pitanju. Vjerujem da će se teško uspostaviti taj nivo discipline kod djece da budu potpuno odgovorna i da poštuju mjere”, rekao je Đukanović.

Porodica bi, napominje on, kao i do sada morala da bude podrška djeci, te da im pomaže u obavljanju školskih obaveza

“Ali i tu je veliko pitanje koliko roditelji imaju vremena da se tome posvete čak i u regularnim uslovima Ne vjerujem da će doći do potpunogzaključavanjapaćemnogi roditelji morati da odlaze na posao. Kako će se sve to organizovati teško je reći, budući da ovo nije razvijeni sistem i često roditelji ne mogu ostvariti određena prava na odsustvo”, zaključio je Đukanović.

ŠĆEKIĆ: POJAČANA IZOLACIJA UTICALA NA ODRASTANJE

Psiholog Radiša Šćekić mišljenja je da nije lako odgovoriti na pitanje šta tačno uraditi da bi se i djeca i odrasli zaštitili bez posljedica na obrazovni proces.

“Jednostavno smo osuđeni da se u hodu prestrojavamo i pravimo sve moguće kompromise poput eventualnih zatvaranja škola i vrtića, držanja nastave sa malim brojem učenika, skraćenje časova… Napominjem da je ovome potreban ozbiljan pristup, pripremljene strategije, kako za pogoršavan je situacije, tako i za poboljšanje”, rekao je Šćekić za Dnevne novine.

On ukazuje i na to da iskustva pokazuju kako je odgovor na kovid krizu izazvao kod djece određene posljedice, sa kojima ranije nijesmo imali prilike da se susretnemo.

Navodi kako se pojačana izolacija i nedostak socijalnih kontakata mora odraziti na odrastanje na kakvo smo navikli.

“I prije početka ove krize, način komunikacije među školskom djecom i omladinom je počeo da dobija drugačije obrise. Digitalni mediji i prisustvo društvenih mreža umnogome su promijenili navike koje se tiču ustaljenih komunikacionih obrazaca. Ova kriza, samo je ubrzala te procese”, rekao je Šćekić.

Mišljenja je da je uloga porodice u ovom slučaju ključna, lako su svi zauzeti obavezama, kaže, mora se naći vremena za djecu, Veoma značajan segment su, kaže, i prosvjetni radnici: “Dosadašnji načini prenošenja znanja nijesu sada prioritetni. Treba se ubrzano prilagoditi novim, bilo da se radi o onlajn nastavi, skraćenim časovima ili nečemu drugom”.

Uspostavljanje mjera koje se odnose na zaštitu djece u školama u uslovima pandemije, kaže Šćekić, zajednička je briga svih nas: “Prvenstveno im to moramo pokazati ličnim primjerom, kako u kući, tako i van nje”.