U kompaniji ističu da je takvih situacija bilo dosta ranijih godina, jer ni Crna Gora nije imuna na problem neovlašćenog korišćenja električne energije.

“Kada je u pitanju slučaj za koji ste pitali a koji je vezan za neovlašćeno priključenje više od 250 računara korišćenih za poslove kriptovalute-bitcoin, naša služba je prilikom kontrole još prije dvije godine, otkrila tu neovlašćenu potrošnju i slučaj predala nadležnim institucijama na dalje postupanje. Međutim, počinioci su i nakon toga nastavili da se bave tim nelegalnim radnjama”, rekao je Dnevnim novinama šef Službe mjerenja Regiona 2, koja obuhvata Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad sa ukupno 132.923 korisnika, Vladimir Ivanović.

On je objasnio da nove tehnologije pomažu u otkrivanju nedjela, te preciznijem i bržem lociranju neovlašćenog korišćenja mreže.

“Praćenje bilansa energije daje nam signal i smjernice u kojem segmentu mreže imamo problem. To je ogroman napredak u odnosu na period kada nijesmo mogli pratiti tokove energije. Jasno je da ni današnje savremene tehologije nijesu apsolutno imune na pokušaje krađe, ali obezbjeđuju da se mnogo efikasnije pronađu svi oblici neovlašćene potrošnje”, ukazao je Ivanović.

Kako je rekao, to je bio slučaj i u reonu predmetne trafostanice, pa se krenulo u kontrolu. Našeg sagovornika smo pitali ko plaća gubitke u sistemu koji su nastali krađom električne energije. Ivanović je objasnio da su takvi gubici isključivi trošak CEDIS-a i da ih samo CEDIS i plaća.

“Kako nigdje na svijetu ne postoji savršen sistem, tako se i u svakoj elektroenergetskoj mreži pojavljuju tehnički gubici koje je nemoguće izbjeći, a koji zavise od tehničkih karakteristika mreže, njene konfiguracije, obima potrošnje i drugih faktora. Takve gubitke priznaje Regulatorna agencija za energetiku do nivoa od 8,43 procenta i oni su dio cijene električne energije. Dakle, taj dio gubitaka plaćamo svi putem računa za utrošenu električnu energiju”, objasnio je Ivanović.

Druga vrsta gubitaka, kako je naveo, su komercijalni gubici koji nastaju kao posljedica krađe električne energije i samovoljnog priključenja na mrežu.

“Ti gubici su isključivi trošak CEDIS-a. Dakle, razlika između stvarno ostvarenih gubitaka i tehničkih gubitaka pada direktno na teret CEDIS-a”, rekao je Ivanović.

Predstavnici kompanije su dodali da gubici značajno finansijski opterećuju poslovanje preduzeća pa je kompanija u konstantnoj borbi sa neovlašćenom potrošnjom.

“Gubici se smanjuju iz godine u godinu zbog brojnh aktivnosti CEDIS-a na unapređenju sistema mjerenja. Naročito su smanjili nakon implementacije AMM sistema-daljinsko očitavanje i mjerenje. Uzmimo primjer najvećeg distributivnog konzuma u Crnoj Gori koji oduhva Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad. Sa nekadašnjih više od 17 procenta iz 2015. godine gubici su u prvih osam mjeseci ove godine iznosili 12,68 procenata”, naveli su u CEDIS-u.

Prema njihovim riječima, neovlašćena potrošnja predstavlja problem za sve korisnike sistema, jer neplansko priključenje na elektrodistributivnu mrežu nerijetko ugrožava sigurnost napajanja i izaziva preopterećenja djelova mreže.

I neadekvatan napon utiče na mrežu

Predstavnici CEDIS-a navode da preopterećenja distributivne mreže mogu izazvati neadekvatne naponske prilike u pojedinim djelovima mreže.

“Samim tim može doći i do problema u radu pojedinih uređaja u domaćinstvu. Zato CEDIS kapacitete usmjerava na unapređivanje načina za suzbijanje neovlaščene potrošnje”, rekli su u kompaniji.

Oni su dodali da najveći obim posla pripada Službi za mjerenje Regiona 2 koja obuhvata Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad i dnevno opslužuje skoro 133.000 korisnika.

“Očitanost korisnika u Regionu 2 je skoro 97 procenata, a takvim rezultatima se mogu pohvaliti samo najrazvijeniji distributivni sistemi”, naglasili su u CEDIS-u.

Kako su ukazali, posao koji obavlja služba za mjerenje je raznovrstan. Od kontrole mjernih mjesta, ugradnje koncentratora na mjestima gdje se implementira AMM projekat, zamjene i izmještanja brojila po raznim osnovama, kontrole potrošača kod kojih su zatečene nepravilnosti, kao i redovne kontrole, isključenja korisnika, rješavanje reklamacija po prigovorima do priključenja korisnika na mrežu i ostalo.

“Godišnje uradimo više od 35.000 zapisnika po raznim osnovama i to sve odradi oko 70 zaposlenih što je zaista ogroman posao”, zaključuje Ivanović.