Nakon što je dodjela Trinaestojulske nagrade izazvala duboke podjele i otvorila pitanje da li država svojim najvišim priznanjima legitimiše one koji negiraju njen identitet, Demokratska partija socijalista predlaže izmjene Zakona o državnim nagradama kojima bi se jasno povukla linija između slobode kritike i, s druge strane, sistemskog osporavanja države i njenih vrijednosti. Uz mogućnost da se nagrada ne dodijeli – ili da se oduzme pojedincima koji se „nedostojno odnose prema Crnoj Gori“.

DPS istovremeno traži da se najvišem priznanju u obrazovanju, nagradi Oktoih, da snažniji i trajniji materijalni i društveni značaj kroz doživotnu mjesečnu naknadu. U fokusu predloženih rješenja, poručuju iz te partije, nije obračun sa pojedincima, već uspostavljanje vrijednosnih standarda: ko ne poštuje državu, ne može je predstavljati, a ko je gradi – mora biti jasno i trajno priznat.

Klub poslanika Demokratske partije socijalista pripremio je izmjene i dopune Zakona o državnim nagradama kojima se, kako je saopštila poslanica Zoja Bojanić Lalović, prvi put precizno uvodi mogućnost da se državna nagrada ne dodijeli, odnosno da se oduzme pojedincu ili grupi lica koja se nedostojno odnose prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom i nacionalnom identitetu.

Traži se poštovanje

Prema predloženim rješenjima, iza člana 13 Zakona bila bi dodata dva nova člana. Prvi predviđa da se državna nagrada ne može dodijeliti licima koja se nedostojno odnose prema Crnoj Gori ili njenom identitetu, dok drugi propisuje da se dobitniku kome je pravosnažnom presudom izrečena kazna za krivično djelo koje ga čini nedostojnim nagrade – priznanje oduzima. Postupak oduzimanja pokretao bi žiri koji je donio odluku o dodjeli nagrade, u roku od 30 dana.

Bojanić Lalović naglasila je da državne nagrade nijesu puka formalnost, već izraz vrijednosti koje Crna Gora štiti i promoviše.

– One se dodjeljuju u ime svih građana i zato podrazumijevaju minimum poštovanja prema državi, njenim institucijama i njenom državnom i nacionalnom identitetu – kazala je ona.

Podsjetila je da su predložene izmjene inicirane nakon burnih reakcija javnosti povodom posljednje dodjele Trinaestojulske nagrade, koja je, kako je ocijenila, dodatno podijelila crnogorsko društvo.

– Ne bavimo se pojedincima, već pojavama u društvu. Kritika javnih politika je legitimna i sastavni dio demokratskog društva. Međutim, sistemsko negiranje države, omalovažavanje njenih simbola i vrijednosti crnogorskog nacionalnog identiteta ne može biti spojivo sa najvišim državnim priznanjima – poručila je Bojanić Lalović.

Prema njenim riječima, država koja nagrađuje one koji je otvoreno negiraju šalje pogrešnu poruku građanima i urušava smisao sopstvenih priznanja, zbog čega je važno jasno postaviti granicu.

– Državna nagrada mora biti priznanje ne samo za lični uspjeh, već i za dostojanstven odnos prema Crnoj Gori, jer se ta osoba simbolički povezuje sa vrijednostima države. Dodijeliti nagradu nekome ko se nedostojno odnosi prema državnim simbolima i identitetu predstavlja institucionalno poniženje države – istakla je poslanica.

Bojanić Lalović je navela da je sličan princip već sadržan u Uredbi objavljenoj u Službenom listu, koja uređuje kriterijume za sticanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, gdje je jasno propisano da se taj status ne može dodijeliti umjetniku ili stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori i njenom kulturnom i nacionalnom identitetu.

– Smatramo da takav standard mora postati sastavni dio Zakona o državnim nagradama i da se odnosi na sve nagrade – kazala je ona.

Dobitnicima Oktoiha pola mjesečne plate doživotno

Drugi važan segment predloženih izmjena odnosi se na nagradu Oktoih, najviše i najznačajnije državno priznanje u oblasti obrazovanja i vaspitanja. DPS predlaže da dobitnicima Oktoiha pripada doživotna mjesečna nagrada u iznosu od jedne polovine prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini u kojoj se vrši isplata.

Rješenje o ostvarivanju tog prava donosio bi organ državne uprave nadležan za poslove prosvjete, na zahtjev dobitnika nagrade.

– Kakva smo država i društvo ako jednom prosvjetnom radniku ne možemo obezbijediti doživotnu nagradu? – upitala je Bojanić Lalović, naglašavajući da se godišnje dodjeljuje samo jedna nagrada Oktoih, te da bi ukupni trošak za državu bio minimalan.

Prema njenim riječima, dobitnici Oktoiha imaju trajni uticaj na kvalitet obrazovanja, jer njihov rad ne oblikuje samo pojedinačne generacije učenika, već i ukupni obrazovni sistem.

– Oni su najbolji uzori mladim generacijama. Trajna mjesečna nagrada štiti materijalno i profesionalno dostojanstvo nastavnika i pokazuje da društvo ne zaboravlja one koji su mu dali najviše. Mladi će se lakše odlučivati za rad u prosvjeti ako vide da se kvalitet i posvećenost isplate – kazala je ona.

Izmjene koje sprečavaju nenadležnost

Na pitanje Pobjede da li DPS planira izmjene i drugih zakona kako bi se spriječilo ponavljanje situacija poput posljednje dodjele Trinaestojulske nagrade, kada se ne zna ko je nadležan za što, Bojanić Lalović je odgovorila da je ovo samo početak šireg procesa.

– Analiziramo postojeće zakone vrlo temeljito i kao što smo prepoznali šta je bitno u ovoj oblasti, tako ćemo postupati i kada je riječ o drugim zakonima – kazala je ona, podsjećajući da su iz DPS-a već pripremili i zakon o zabrani fašističkih simbola i organizacija, koji je trenutno na razmatranju kod nadležnih za davanje mišljenja.

Na podsjećanje Pobjede da je takav zakon već bio u procedurama skupštine kada ga je predlagala liberalna partija, ali da nikada nije ni razmatran, Bojanić Lalović je kazala da je njihov predlog zakona još uvijek u proceduri, te da je usklađen sa novom paradigmom

Popovi u Arhivu

Na pitanje novinara o situaciji u Arhivu Crne Gore i navodima da u toj instituciji volontiraju sveštenici Srpske pravoslavne crkve, Bojanić Lalović je kazala da su od Ministarstva kulture tražili odgovore da li su ta lica angažovana u skladu sa Zakonom o volontiranju, da li je obaviješten Zavod za zapošljavanje, da li se vode volonterske knjižice i da li se sačinjavaju izvještaji o radu.

Još nijesmo dobili odgovor ni od Ministarstva kulture ni od Državnog arhiva – rekla je ona, upozoravajući da ćutanje institucija otvara prostor za manipulacije i nova pitanja, uključujući i to da li se ovakvim praksama narušava sekularni karakter države i njen nacionalni kulturni identitet.

Luča, kolektivna kazna

Komentarišući odluku da se nagrada Luča ne može dodijeliti učenicima koji nijesu ostvarili odličan uspjeh, Bojanić Lalović je kazala da razumije namjeru da se zaustavi hiperprodukcija priznanja, ali da takvu odluku doživljava kao kolektivnu kaznu za sve učenike.

– Luča je nagrada za kontinuirani kvalitetan rad tokom cijelog školovanja. Ocjena je pedagoška vrijednost koja obuhvata mnogo više od jednog testa. Jedan ispit, u stresnim okolnostima, ne može biti jedini relevantan pokazatelj znanja – poručila je ona.

Dodala je da eksterna provjera znanja treba da služi i za procjenu kvaliteta nastavnika, rada učenika i funkcionisanja institucija, kako bi se na osnovu uočenih nesklada unapređivao obrazovni sistem.

– Suština je da ne kažnjavamo učenike, već da popravljamo sistem – zaključila je Bojanić Lalović.