Sjever Crne Gore zaslužuje i očekuje dodatna i intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu, turističku i društvenu infrastrukturu, poručeno je sa 4. Bjelopoljskog biznis foruma koji ova opština organizuje u saradnji sa Privrednom komorom i Investiciono razvojnim fondom Crne Gore u hotelu „Franca“.

Fokus skupa je na održivom razvoju, posebno sjevera Crne Gore kako bi se smanjila uvozna zavisnost i iseljavanje stanovništva, a samim tim dao doprinos cjelokupnom ekonomskom i društvenom prosperitetu Crne Gore.

Dvodnevni događaj, koji je okupio više od 100 učesnika iz Crne Gore i regiona, među kojima su predstavnici donosilaca odluka na državnom i opštinskom nivou, domaćih i međunarodnih finansijskih institucija, kompanija, stručne i naučne javnosti, otvorili su predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, predsjednik Odbora direktora IRF Velizar Kaluđerović, kao i savjetnik predsjednika Crne Gore za regionalni razvoj Aleksandar Stijović.

Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić je kazala da je na Sjeveru skoncentrisan značajan dio ukupnog razvojnog potencijala Crne Gore, te da je njegov doprinos ekonomiji veći sa začetkom kapitalnih investicija i ulaganja u razvojne projekte.

Ona se osvrnula na podatke Uprave prihoda i carina i Uprave za statistiku koji pokazuju da je na sjeveru 10% ukupnog broja crnogorskih kompanija, koje su ostvarivale 6% ukupnih prihoda, odnosno 5% dobiti, te zapošljavale 30.740 ljudi, odnosno imale 14 odsto ukupnog broja zaposlenih na nivou države.

– Ovi podaci govore dovoljno sami za sebe. Sjever Crne Gore, sa evidentnim prirodnim resursima, sa ljudskim potencijalom koji, iz iskustva govoreći, u svakoj prilici i na svakom mjestu bilježi uspjeh i rezultat, ima i pravo, obavezu i potrebu da se razvija ukorak sa državom – rekla je Drakić.

Prema njenim riječima, tri pitanja se nameću kao krucijalna – evidentno nedostatna razvojna infrastruktura, nedostatak stručne radne snage uz negativna demografska kretanja, te nedovoljno sinhronizovan sistem ili aktivnosti koje omogućavaju bolju saradnju privrede i finansijskih institucija.

Drakić se osvrnula na rezultate posljednjeg istaživanja koje je realizovala Komora, a pokazuju da preduzeća iz sjevernog regiona nepovoljnije ocjenjuju fiskalne i parafiskalne namete od onih iz centralnog i južnog. Kompanije sjeverne regije lošije od ostalih ocjenjuju efikasnost finansijskih institucija te iskazuju određenu skepsu po pitanju rasta zaposlenosti i očekivanog prometa. Ocjena privrede je da su najveće biznis barijere: siva ekonomija, nedostatak radne snage, neadekvatna zakonska rješenja, spora naplata potraživanja i neefikasna državna administracija.

– Realna ekonomija traži reakcije u realnom vremenu, i mi iz Privredne komore ova pitanja otvaramo, i potenciraćemo ih sve dok zajednički ne dođemo do adekvatnih odgovora ili pretpostavki za razvoj biznisa – kazala je Drakić.

Naglašava benefite razvojnih projekata, poput izgradnje auto-puta za biznise na sjeveru države.

– Projekti proširenja kapaciteta i modernizacije puteva i pruga te drugih sadržaja od značaja za ukupnu infrastrukturu, moraju biti u vrhu agende donosilaca odluka kako bismo imali ravnomjerniji regionalni razvoj. Potrebno je ići ka snažnijoj zastupljenosti javno-privatnog partnerstva na ovim projektima, a uvjerena sam da Bijelo Polje, sjeverna regija, i Crna Gora u cjelini imaju pojedince i kompanije spremne da dio kapitala i profita usmjere u konkretne projekte vezane za sjever zemlje – kazala je Drakić.

Istakla je veliki razvojni potencijal poljoprivrede, kao i značaj snažnijeg promovisanja i korišćenja gastronomskih specifičnosti sjevera u turizmu i ugostiteljstvu.

– Sa ovog foruma treba poručiti donosiocima odluka da sjever Crne Gore zaslužuje i očekuje dodatna i intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu,  turističku i društvenu infrastrukturu – zaključila je Drakić.