Na litar eurodizela, koji će od ponoći koštati 1,42 eura, država ubira akcizu od 44 centa, dok će po litru benzina, koji će naredne dvije sedmice koštati 1,54, odnosno 1,58 eura, vozačima naplaćivati 54 centa akcize. Pored toga, u državnu kasu se sliva i 21 odsto PDV-a na ukupan iznos kupljenog goriva. Ekonomski analitičar Predrag Drecun ukazuje da na poskupljenje energenata u Crnoj Gori, utiču poskupljenja na svjetskim tržištima, sa kojih i uvozimo naftu.

„Postavlja se pitanje da li je to sada prevaljivanje inflacije na građane. U svakom slučaju, Vlada tu nema veliki manevar i mogla bi na kratak rok da ograniči dadžbine, akcize i na taj način stabilizuje cijene na nekom nivou koji je bio do sada, i koji su građani, kao potrošači, već prihvatili“, kazao je Drecun.

Takvih primjera ima u regionu, pa su srpska i hrvatska vlada nedavno ograničile rast cijene dizela i benzina. Drecun ističe da je rješenje i pravljenje naftnih rezervi.

„I to ozbiljnih robnih rezervi. Predlažem rezerve ne samo te, već i drugih vrsta roba gdje bi se mogli amortizovati ovakvi udarci u trenutku nabavke koji bi bio povoljan. Ta roba se upravo kupuje za rezerve kada je cijena najpovoljnija i to rade analitičari koji daju određeni signal vlastima koje kupuju tu robu“, poručio je.

Formiranje naftnih rezervi, kako su više puta naglasili u Ministarstvu kapitalnih investicija, treba da bude prioritet Vlade. Kazali su i da će cijene još neko vrijeme rasti, dok se, prema riječima analitičara, očekuje da tek naredne godine inflacija u svijetu bude niža, oko dva do tri odsto.