DRI povećala broj izvršenih revizija i broj kontrolisanih preporuka u izvještajnom periodu

    6 meseci pre 281 pregleda Izvor: PR Centar

Državna revizorska institucija (DRI) u protekloj godini izvršila je 41 reviziju, dala 60 mišljenja, od čega 18 negativnih i 614 preporuka saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare povodom objavljivanja Godišnjeg izvještaja o izvršenim revizijama i aktivnostima DRI za period oktobar 2022 – oktobar 2023. godine.

Predsjedavajući Senatom, senator, Nikola N. Kovačević, kazao je da je ove godine povećan broj izvršenih revizija za oko 15 odsto u odnosu na prethodni izvještajni period.

„Za ovaj izvještajni period, izvršili smo i objavili 41 izvještaj o reviziji i to 28 izvještaja o finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti,  dva izvještaja o reviziji pravilnosti, jedan izvještaj o ocjeni primjene kriterijuma fiskalne odgovornosti, pet izvještaja o reviziji uspjeha, dva izvještaja o reviziji informacionih sistema i tri kontrolne revizije“, kazao je Kovačević.

 „Ojačali smo kontrolu realizacije revizorskih preporuka kroz povećanje broja objavljenih izvještaja o realizaciji preporuka za oko 50 odsto. Postupkom kontrole realizacije preporuka utvrdili smo da je od ukupno 998 kontrolisanih preporuka, 434 preporuke realizovano, 184 djelimično realizovano, 116 preporuka su u fazi realizacije, 174 nije realizovano,  za 71 preporuku se nije mogao utvrditi status, dok 19 preporuka nije primjenljivo“, naveo je Kovačević.

Pojasnio je da su povećanja ostvarena i pored činjenice da Senat već skoro tri godine broji četiri od zakonom predviđenih pet članova Senata, da se DRI još uvijek suočava sa ograničenim poslovnim prostorom, kao i da je broj zaposlenih u odnosu na prethodni izvještajni period povećan za svega šest odsto.

„Kroz revizije finansijskih izvještaja i usklađenosti poslovanja subjekata, dat je značajan broj preporuka za otklanjanje nepravilnosti i slabosti i to u oblastima finansijskog izvještavanja, finansijskog upravljanja i unutrašnjih kontrola, evidencije imovine, sprovođenja javnih nabavki, zapošljavanja odnosno angažovanja lica po osnovu ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima, plaćanja doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Kada je riječ o revizijama uspjeha, kroz pet revizija uspjeha, obuhvaćeno je više od 40 subjekata revizija i dato je ukupno 52 preporuke u oblastima, koje su se odnosile na rodnu ravnopravnost, radne odnose, državnu imovinu, zdravlje i pripremljenost institucija za realizaciju ciljeva iz Agende UN 2030“, kazao je Kovačević.

Sistemske preporuke, koje su date i u ovom izvještajnom periodu na osnovu revizije Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore i pojedinačnih finansijskih revizija i revizija pravilnosti sedam subjekata revizije treba da posluže Skupštini i Vladi da riješe ključne slabosti u oblastima javnog sektora, koje su identifikovane sa najviše nepravilnosti u radu više subjekata u predmetnim revizijama.

Dodao je da su svi izvještaji o reviziji s izrečenim uslovnim i negativnim mišljenjem dostavljeni Skupštini i nadležnim skupštinskim tijelima od čega je najviše, tačnije 13 izvještaja iz nadležnosti matičnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

„O statusu realizacije preporuka u radu subjekata, redovno upoznajemo nadležna skupštinska tijela kroz dostavljanje izvještaja o realizaciji preporuka, od kojih je najviše dostavljeno Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, ukupno 20 izvještaja. Složićemo se da je u izvještajnom periodu broj kontrolnih i konsultativnih saslušanja povodom dostavljenih izvještaja o reviziji bio znatno manji u odnosu na  prethodni izvještajni period. Formalno podnošenje revizorskih izvještaja nije samo po sebi dovoljno i iz toga razloga potrebno nam je proaktivno djelovanje parlamentarnih odbora kako bi se povećala odgovornost subjekta revizije“, apostrofirao je Kovačević.

Državna revizorska institucija je ostvarila mjerljive rezultate na ispunjavanju strateških ciljeva i prioriteta – utvrđeni su strateški ciljevi za naredni petogodišnji period kroz usvajanje Strateškog plana razvoja DRI s ciljem jačanja uticaja revizije u društvu; sprovedena je međunarodna ocjena INTOSAI inicijative za razvoj u odnosu na pravnu tekovinu EU o navodima o prijetnjama i potencijalnim rizicima po nezavisnost Institucije; ojačana je saradnja sa civilnim sektorom u postupku godišnjeg planiranja revizija, kao i kvalitetna saradnja sa regionalnim i međunarodnim vrhovnim revizorskim institucijama.

Na pitanje novinara šta se dogodilo sa odlukom Vlade da se kupi poslovni prostor za DRI, Kovačević je odgovorio da je krajem prošle godine, Vlada kupila poslovni prostor površine koja bi odgovarala potrebama Institucije, „ali zabrinjava činjenica da od decembra prošle godine do danas nije usvojen ni idejni projekat za opremanje tog poslovnog prostora. Zaposleni u DRI su i dalje dislocirani na tri lokacije i troše se velika sredstva poreskih obveznika za zakup poslovnog prostora, pored namjenski kupljenog poslovnog prostora za potrebe DRI“, odgovorio je Kovačević.

Na kraju, predsjedavajući Senatom, senator Kovačević je poručio da će DRI nastaviti da ostvaruje pozitivne rezultate na planu ispunjavanja obaveza iz završnog mjerila za Pregovaračko poglavlje 32 Finansijski nadzor.