Država najavila regulisanje pitanja registracije portala, vlasnici printanih medija ukazuju na neravnopravnost

    4 godine pre 848 pregleda Izvor: pobjeda.me

Izmjene Zakona o medijima predviđaju obavezu objavljivanja impresuma elektronskih medija, što će biti novi momenat, ali je država dugo propuštala da reguliše propozicije o registraciji portala što je dovelo do kontaminiranja medijskog prostora sadržajima plasiranim bez imalo odgovornosti.

Posljedice 

Kako je u izjavi Pobjedi kazao glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, na taj način ne samo da nijesu postojali ravnopravni uslovi za rad, već su tradicionalni mediji zapravo diskriminisani.

Marković poplavu lažnih vijesti vidi kao posljedicu svjetskih trendova koja je u Crnoj Gori našla plodno tlo, i ističe da je nadležnima ukazivao na ovaj problem.

– Kada smo mi, pojedini iz medija, još prije dvije godine upozoravali nadležne, nijesu nas ozbiljno shvatali. Jedan sam od urednika koji je na sastancima i okruglim stolovima nadležnima iz Vlade ukazivao da će ovaj problem eskalirati. Još tada mi je po njihovom odnosu bilo jasno da država neće biti spremna i sposobna da se tome odupre – istakao je Marković.

Upozorava da je to jako štetno za čitavo društvo, ali i po medije koji se trude da svoj posao rade časno i profesionalno.

– Do skoro smo se mogli pohvaliti činjenicom da su naši mediji mnogo ozbiljniji nego oni u Srbiji na primjer, ali sada sve više naša medijska scena tone u sličan talog – primjećuje Marković.

Naš sagovornik poručuje da svaki medij ili platforma sa koje se emituju medijski sadržaji moraju biti registrovani.

– Pošteno je da čitaoci znaju ko im nudi, odnosno ko je odgovoran – zaslužan ili kriv za sadržaj koji im se nudi. Država je dužna da obezbijedi ravnopravne uslove za rad svih medija. Ako nekom portalu dozvolite da radi neregistrovan, a time da nema zaposlene, da ne plaća porez i ostale obaveze, vi odmah diskriminište ostale obično tradicionalne medije – pojašnjava Marković.

Pristalica je ideje da vlasnici medija mogu biti samo pravna lica registrovana za tu djelatnost.

– To bi pomoglo da se lakše uredi stanje na našoj medijskoj sceni. Sada smo u situaciji da bez ikakavog pravnog postupka i kontrole svaki pojedinac može osnovati medij. I država ne reaguje. Naš posao osim javnog interesa je i privredna djelatnost. Možete li da zamislite da država toleriše da neko u Crnoj Gori na divlje otvori farbiku aluminijuma, željezaru i tako dalje. Svaki pojedinac, organizacija i udruženje koji žele da imaju medij neka osnuju pravni subjekt koji po zakonu može da se bavi novinarskom djelatnoštu i sve će biti u redu. To bi dovelo i do toga da se svi mediji finansiraju iz regularnih izvora. E kad dođemo do toga da mediji žive od svog rada onda će svako paziti kako piše i što objavljuje – istakao je Marković.

Društvene mreže

Govoreći o širenju lažnih vijesti putem društvenih mreža, naš sagovornik kaže da zakonom treba društvene mreže definisati kao medijume.

– Dakle kao platforme sa kojih se takođe plasiraju medijski sadržaji, ali koji ne moraju biti u skladu sa novinarskim kodeksima i pravilima. I za njih treba predvidjeti da je svaki vlasnik Fejsbuk ili Tviter naloga odgovorno lice za plasiranje informacija na svom profilu bez obzira da li ih on piše ili neko drugi. Time bi se povećala odgovornost i samih učesnika na društvenim mrežama jer lažne vijesti, govor mržnje i sličnio sve se više plasira preko društvenih mreža – rekao je on.

Neko će, kako navodi Marković, reći da je i po sadašnjem zakonu predviđena odgovornost za ova krivična djela.

– Djelimično je tačno, ali nije isto da li neko širi govor mržnje vičući u kafani ili koristeći društvene mreže kao medijsko sredstvo. Uostalom i sadašnja odredba o izazivanju panike predviđa da se to čini putem medija. Po sadašnjem zakonu o medijima ova odredba ne važi za društvene mreže – kazao je Marković.

Odgovornost 

Iz Ministarstva kulture su Pobjedi kazali da je aktuelnim Zakonom o medijima predviđena obaveza objavljivanja impresuma medija.

– Mediji, na svom primjeru poštovanja zakona, shodno standardima transparentnosti, moraju biti posebno senzitivni i otvoreni prema javnosti. Moraju poštovati principe transparentnosti i javnosti dostupne vlasničke strukture na isti način kao što se mediji zalažu za otvorenost i transparentnost rada svih institucija društva – navode oni.

U odgovorima resora na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović, tvrde da se novim prijedlogom Zakona o medijima po prvi put snaže garancije transparentnosti medijskog vlasništva tako što se predviđa prekršajna odgovornost osnivača medija ukoliko ne objavi podatke o mediju i uredniku, kao i podatke o pravnim i fizičkim licima koja neposredno ili posredno imaju više od pet odsto udjela u osnivačkom kapitalu osnivača, kao i podatke o njihovim povezanim licima.

– Mediji u demokratskom društvu moraju biti odgovorni profesiji, svojim korisnicima, omogućiti javnosti pluralnost objektivnih i tačnih informacija, poštovati samoregulaciju i biti svjesni da je svaki oblik dezinformisanja zapravo narušavanje demokratskih procesa i stabilnosti jednog društva – ističe se u odgovorima.

Crna Gora je, podsjećaju, proteklih dana izložena specijalnom medijskom pritisku kako od srpskih medija, tako i od dijela medija u Crnoj Gori kojima su lažne vijesti i širenje dezinformacija propagandni alat ovakvog negativnog medijskog pisma.

– Takvom ambijentu lažnih vijesti i dezinformacija pridružili su se portali Borba i IN4S koji su neprovjerenim informacijama širili paniku. Ovakvo medijsko djelovanje drastičan je oblik neprofesionalnalizma, odsustva etike i nepoštovanje samoregulacionih mehanizama i nepostupanja shodno dužnoj novinarskoj pažnji. To je školski primjer negativnog oblika medijskog izraza koji pospješuje nesigurnost, proizvodi paniku i podiže političke tenzije, sa svim svojim posljedicama. Odgovornost prema sveukupnoj stabilnosti ne leži samo na zvaničnim institucijama sistema već, takođe, i na medijima kao značajnom stubu svakog društva i njihovom djelovanju u cilju javnog, opšteg interesa – poručuju iz Ministarstva kulture.

Aleksandar Bogdanović

Kako navode, mnogo je istorijskih primjera negativnog djelovanja medija putem govora mržnje i raznih oblika dezinformacija.

– Posljedice, i one iz bliže prošlosti, ostaće da govore i opominju kao školski primjeri neetičkog djelovanja i propagandističke uloge određenih medija u korist (ako je to korist) jedne etničke, nacionalne ili političke grupacije – kažu iz Ministarstva.

Navode da je aktuelna reforma medijskog zakonodavstva praćena najvišim međunarodnim standardima, višestruko monitorovanim ekspertizama od Evropske komisije i Savjeta Evrope.

– Novim prijedlogom Zakonom o medijima (koji je Vlada usvojila 2019. godine) Ministarstvo kulture, u okviru instituta zaštite izvora informacija, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, predložilo je izuzetke shodne legitimnim interesima demokratskog društva. U skladu sa ograničenjima slobode medija proisteklim iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, novinar je dužan da na zahtjev državnog tužioca otkrije izvor informacija kada je to neophodno zbog zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom zatvora od pet godina ili više – piše u odgovorima Ministarstva kulture.

Hapšenje novinara neprihvatljivo 

Glavni i odgorovni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković osvrnuo se na hapšenja kolega novinara, i protestvovao, kako kaže, čak i zbog pritvaranja onih koji su pisali o njemu najružnije neistine.

– Važnije od ličnog odnosa je da svi shvatimo da samo zajedno možemo odbraniti naše pravo na slobodno izvještavanje. Zato će od mene kao predsjednika Komisije za istrage napada na novinare, kolege koje su hapšene imati svu podršku da se izbore za svoja prava. Što god mislili o njihovom izvještavanju moramo dići glas protiv toga da se ljudi hapse zbog tekstova. Država je time pokazala nemoć da se izbori sa ovako važnim problemom – ocijenio je Marković.

Posebno ga, kako kaže, brine što vlast nije ovako reagovala kada su tabloidi iz susjedstva koji predstavljaju medijski talog mjesecima i godinama širili paniku i govor mržnje po Crnoj Gori.

– Ne pristajem na to da niko iz Pinka i Informera nije hapšen, a jesu urednici IN4S i Borbe. Zalažem se da se niko ne hapsi, ali ovo ističem kao dokaz da je vlast ova hapšenja izvršila da bi poslala poruku svim kritičarima režima. Zašto nije uhapšen specijani tužilac koji je javnost uznemirio informacijom da je na dan izbora 500 naoružanih ljudi trebalo da napravi haos u Crnoj Gori. Nikada za to nije dao ni jedan dokaz – tvrdi Marković.

Specijalni rat 

Urednik portala PV Informer Kemal Pajović, priznao je da taj portal nema impresum, ali da nikad nijesu objavili nijednu lažnu vijest, te da se u tom mediju zna ko je urednik i vlasnik, kao i ko su zaposleni.

– Djelujemo u okviru nevladine organizacije PV Informer. Uglavnom se bavimo lokalnim temama, vrlo rijetko preuzimamo tekstove, a kad to činimo onda samo od provjerenih portala. Zakonom o medijima nije do sada bilo uređeno da moramao objaviti impresum, ali sada će to biti uređeno i to je dobro i poželjno da se uradi – kazao je Pajović.

Rekao je da ih nikad niko nije tužio, demantovao niti im prijetio.

– Sve naše informacije su provjerene, uvijek imamo u tekstu sve strane. Vrlo strogo ćemo da gledamo što objavljujemo i preuzimamo, naročito u ovakvom ambijentu – ističe Pajović.

Naš sagovornik je svjestan da je u ovakvoj, uzburkanoj situaciji opasno prenositi informacije sa sumnjivih adresa.

– Objavljivanje lažnih vijesti su jedan od vidova specijalnog rata. U ratu 90- ih su mediji imali ogromnu ulogu u potpirivanju masa i pokretanje rata. Velika je odgovornost na medijima i urednici i novinari moraju provjeravati sve informacije – zaključio je Pajović.