Nova studija ukazala je na nedovoljno pripremljene regije širom svijeta koje su najviše izložene riziku od razornih učinaka ekstremno visoke temperature.
Istraživanje koje je vodio Univerzitet u Bristolu, objavljeno u Nejčer Komjunikejšensu, pokazuje da neviđeni toplotni ekstremi, u kombinaciji sa socioekonomskom ranjivošću, najviše dovode u opasnost određene regije, poput Avganistana, Papue Nove Gvineje i Srednje Amerike.
Posebno su osjetljive zemlje koje će doživjeti najintenzivnije toplotne talase, jer se mjere prilagođavanja ekstremnim uslovima često uvode tek nakon što su nastupile posljedice.
Velike šanse za rekordne temperature, rastuća populacija, ograničena zdravstvena zaštita i loše snabdijevanje energijom, povećavaju opasnost za stanovništvo.
Peking i srednja Evropa su, takođe, na popisu žarišnih tačaka, jer ako bi se u tim gusto naseljenim regijama dogodili rekordni toplotni talasi, milioni ljudi bi trpjeli posljedice.
Imajući u vidu nalaze, istraživači pozivaju kreatore politika u žarišnim regijama da razmotre relevantne akcione planove za smanjenje rizika od smrtnih slučajeva i drugih šteta od klimatskih ekstrema. Glavna autorka, stručnjakinja za klimu doktorica Viki Tompson s Instituta za životnu sredinu Univerziteta Bristol Kabot, rekla je: „Kako se vreli talasi javljaju češće, moramo biti bolje pripremljeni.
Identifikujemo regije koje su do sada imale sreće – neke od tih regija imaju visok prirodni priraštaj stanovništva, neke su zemlje u razvoju, a u nekima je već vrlo vruće. Moramo se zapitati jesu li planovi djelovanja za temperaturne ekstreme za ta područja dovoljni.
„Istraživači su koristili statistiku ekstremne vrijednosti – metod za procjenu razdoblja povratka rijetkih događaja – i velike skupove podataka iz klimatskih modela i opažanja kako bi odredili regije na globalnom nivou u kojima će temperaturni rekordi, najvjerovatnije, biti srušeni najranije, a zajednice, posljedično, u najvećoj opasnosti od ekstremnih vrućina.Istraživači su,takođe, upozorili da se statistički neuvjerljivi ekstremi mogu dogoditi bilo gdje, kada se ima u vidu da se trenutni rekordi ruše na marginama koje su se činile nemogućima, dok se nijesu desili, prenosi Sajens Dejli.
Utvrđeno je da su se ti nevjerovatni događaji desili u gotovo trećini (31 %) regija u kojima su opažanja ocijenjena dovoljno pouzdanima između 1959. i 2021, – sjetimo se talasa vreline na zapadu Sjeverne Amerike 2021.Koautor Den Mičel, profesor atmosferskih nauka na Institutu životnu sredinu Univerziteta Bristol Kabot, rekao je: „Priprema spašava živote. Vidjeli smo da neki od najneočekivanijih vrelih talasa širom svijeta dovode do smrtnih slučajeva desetina hiljada ljudi. U toj studiji pokazujemo da se takvi događaji obaranja rekorda mogu dogoditi bilo gdje. Vlade širom svijeta moraju biti spremne.“
Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem uzrokuju povećanje učestalosti, intenziteta i trajanja vrelih talasa, koji mogu dovesti do smrti još desetina hiljada ljudi na globalnom nivou. Poboljšanje našeg razumijevanja o tome koja država možda nije spremna za suočavanje s klimatskim ekstremima, može pomoći u određivanju prioriteta ublažavanja posljedica enormne temperature u najugroženijim regijama.
Uvažavajući opasne posljedice klimatskih promjena, o čemu svjedoči rad stručnjaka za klimu, Univerzitet u Bristolu 2019. godine je prvi univerzitet u Velikoj Britaniji koji je proglasilo klimatsku krizu.
Pročitajte još