Evropska centralna banka (ECB) preporučuje građanima da u svojim domovima uvijek imaju određenu količinu gotovine, jer se u kriznim situacijama pokazuje kao jedino sigurno sredstvo plaćanja.

Analiza četiri velika poremećaja u Evropi – uključujući pandemiju i rusku invaziju na Ukrajinu 2022. – pokazala je da potražnja za novčanicama naglo raste u trenucima neizvjesnosti.

„Gotovina ima posebnu psihološku i praktičnu vrijednost“, navodi se u studiji ECB, simbolično naslovljenoj „Ostanite mirni i nosite keš“.

Koliko gotovine treba imati kod kuće?

Vlasti u pojedinim državama već imaju zvanične preporuke: Holandija, Austrija i Finska savjetuju domaćinstvima da čuvaju između 70 i 100 eura po osobi, što bi pokrilo osnovne potrebe za oko 72 sata.

Švedska ide korak dalje – preporuka je da se obezbijedi dovoljno novca za hranu, lijekove i gorivo najmanje sedam dana. Posebno se naglašava da novčanice budu u manjim apoenima radi lakše trgovine ako elektronska plaćanja ne rade.

„Rezervna guma“ za platni sistem

ECB podsjeća da se gotovina u kriznim trenucima doživljava kao pouzdano skladište vrijednosti i otporno sredstvo plaćanja. Primjer je veliki nestanak struje u aprilu u Španiji i Portugalu, kada kartična plaćanja nijesu radila, pa su trgovine prihvatale isključivo keš.

„Gotovina obezbjeđuje ključnu rezervu – poput rezervne gume – za platni sistem, jer nijedan sistem nije nepogrešiv“, piše u izvještaju.

Tokom pandemije, Evropljani su mjesecima čuvali više gotovine zbog straha od gubitka prihoda i dugotrajne neizvjesnosti. Rat u Ukrajini izazvao je novi talas potražnje za novčanicama, naročito u zemljama koje graniče s Rusijom ili Ukrajinom. To, prema autorima, pokazuje da ljudi u kriznim situacijama teže da akumuliraju „prenosivu likvidnost“.

Novi evropski standardi za pripreme u krizama

Osim gotovine, evropske institucije posljednjih godina insistiraju na širem konceptu lične i nacionalne spremnosti za krize. Evropska komisija je u martu preporučila da svako domaćinstvo u EU obezbijedi dovoljno hrane i drugih potrepština za najmanje 72 sata.

Švedska i Finska su otišle još dalje – njihovim građanima se dijele posebne brošure i vodiči kako da prežive ratne okolnosti, nestanke komunikacija, prekide struje ili ekstremne vremenske uslove. Preporuke uključuju zalihe flaširane vode, higijenskih proizvoda, pa čak i uzgoj hrane kod kuće.