Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do prekoračenja zakonskih granica za emisije sumpor-dioksida iz postrojenja na ugalj. Granice emisija su prekoračena čak šest puta u 2024. godini, navodi se u novom, sedmom izdanju izvještaja Bankwatch-a  „Uskladiti ili Zatvoriti“, koji je danas objavljen u saradnji sa nevladinom organizacijom Eko-tim. Zagađenje prašinom i azotnim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj je takođe ponovo prekoračilo maksimalne dozvoljene granice.

Sedam godina od kada su novi standardi za zagađenje vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj se ne smanjuju. U 2024. godini, zabilježeno je prekoračenje ovih emisija za čak šest puta u odnosu na zakonski propisane granice. Prekoračenja su registrovana u termoelektranama koje su uključene u Nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP-ove), od kojih se dva ovakva postrojenja nalaze u Bosni i Hercegovini, a po jedno na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Kršenju dozvoljenih granica emisije sumpor-dioksida pridružila su se i postrojenja na ugalj koja su se opredijelila za tzv. ‘opt-out’ mehanizam, među kojima je i Termoelektrana Pljevlja. Ovim postrojenjima dodijeljeno je 20.000 radnih sati, nakon čijeg isteka su bili u obavezi da usklade svoje poslovanje sa standardima propisanim Direktivom o velikim postrojenjima za sagorijevanje.

Termoelektrana Pljevlja radi ilegalno od kraja 2020. godine, kada je potrošila 20.000 radnih sati, dodijeljenih u januaru 2018. godine. Emisije sumpor-dioksida, azotnih-oksida i prašine su se neznatno smanjile u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu. Međutim, emisije prašine su i dalje bile skoro tri puta veće nego u 2018. godini.  

Sekretarijat Energetske zajednice je u međuvremenu otvorio brojne postupke protiv zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i postupak protiv Crne Gore (3), međutim do sada, kršenje propisa o kvalitetu vazduha zemalja Zapadnog Balkana nije sankcionisano, a negativni trendovi su i dalje nastavljeni. 

Davor Pehchevski, Koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch – Za šest mjeseci, Mehanizam Evropske unije za prekogranično prilagođvanje ugljenika – CBAM konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljenika, uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će njihove stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede djeluju nesvjesno, kao da imaju sve vrijeme ovog svijeta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi.

Milija Čabarkapa, izvršni direktor nevladine organizacije Eko-tim – Posljednje četiri i po godine Termoelektrana Pljevlja posluje ilegalno, bez integrisane ekološke dozvole, usled prekoračenja dozvoljenih radnih sati. Prema aktuelnom tekstu nacrta Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, planirano je da TE Pljevlja radi do 2040. godine. Ipak, ovakvi planovi produženog rada nisu prošli kroz filter ekonomske isplativosti, posebno u kontekstu nadolazećeg mehanizma za prekogranično prilagođvanje ugljenika – CBAM i obaveze usklađivanja domaćeg sistema trgovine emisijama gasova sa efektom staklene bašte sa evropskim. U tom kontekstu, legitimno se postavlja pitanje da li će poslovanje TE Pljevlja biti ekonomski opravdano uz sve finansijske obaveze koje nameću evropski propisi. Zbog toga bi bilo neophodno dodatno ispitati realnost planirane završne godine rada ovog postrojenja na objektivan način u cilju zaštite javnog interesa.

Dodatne informacije: 

(1) Izvještaj je dostupan na https://bankwatch.org/publication/comply-or-close-2025-seven-years-of-deadly-legal-breaches-by-western-balkan-coal-plants

(2) Kao dio svojih obaveza usklađivanja s Direktivom o velikim postrojenjima za sagorijevanje prema Ugovoru o osnivanju energetske zajednice, četiri zemlje Zapadnog Balkana – Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija – izradile su Nacionalne planove smanjenja emisija (NERP) koji pokrivaju period od 2018. do 2027. Umjesto da od 1. januara 2018. svako veliko postrojenje za sagorijevanje mora biti u skladu s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, ovi planovi dopuštaju državama da izračunaju nacionalne gornje granice emisija za sumpor-dioksid, azotne okside i lebdeće čestice te da do 2027. postupno smanjuju svoje ukupne emisije iz odabranih velikih postrojenja za sagorijevanje koji su izgrađeni prije 1992. Godine. Od 2027. godine sva postrojenja uključena u NERP-ove moraju emisije iz svojih postrojenja uskladiti ne samo sa graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, već i sa dijelom 1. Dodatka V. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama.

(3) Zbog probijanja ograničenja zagađenja iz NERP-a, Sekretarijat Energetske zajednice je u martu 2021. Pokrenuo sporove protiv BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. U julu 2023. godine, Sekretarijat Energetske zajednice izdao je tzv. obrazloženi zahtjev protiv Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije. U decembru 2023. godine, Ministarski savjet Energetske zajednice je potvrdila da sve tri zemlje krše Ugovor. Spor protiv Srbije ostaje otvoren, ali nije eskalirao. 

(4) Sekretarijat je i protiv Crne Gore pokrenuo slučaj rješavanja spora u aprilu 2021. godine zbog kršenja ograničenja od 20.000 radnih sati za TE Pljevlja. Trenutno se čeka mišljenje Savjetodavnog organa Energetske zajednice prije nego što Ministarski savjet donese odluku koja bi potvrdila kršenje od strane TE Pljevlja. U oktobru 2022. godine, Sekretarijat je  otvorio drugi postupak protiv Bosne i Hercegovine u vezi s kršenjem opt-out programa za postrojenja Tuzla 4 i Kakanj 5. Pokretanje postupka nije zaobišlo ni Srbiju, protiv koje je Sekretarijat otvorio postupak u oktobru 2023. godine za postrojenje TE Morava, po osnovu istog prekršaja koji su počinila postrojenja u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.