Nezapamćeno nevrijeme koje je pogodilo region, odnijelo mnogo života i nanijelo ogromnu štetu, upozorenje je na elementarne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrevanja prisutne su ovdje i sada. Nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sistematskog odgovora. Nedavno usko i jedva izglasani Zakon o restauraciji prirode u Evropskom parlamentu pokazao je da još nema dobre volje i volje donosilaca odluka i privrede za transformaciju i dekarbonizaciju, koji su neophodni ako želimo da sačuvamo ono malo prirodnih resursa što nam je ostalo, a samim tim i cijelu planetu za naše potomke, kazali su u organizaciji za zaštitu okoline WWF.

Kako su istakli, Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih djelova Zelenog dogovora Evropske unije, jedva je izglasan zbog jake kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara i određenih ekonomskih lobija. Evropska unija je, navode, zasnovana na kompromisu interesa svojih država članica. Međutim, ne bi trebalo biti kompromisa sa prirodom i hitne potrebe za rješavanjem klimatske krize i gubitka biodiverziteta.

“Koliko ljudskih života mora biti izgubljeno i kolika je cijena materijalne štete koju smo spremni da platimo prije nego što shvatimo da moramo zaustaviti dalje zagrijavanje planete, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa i da svi ravnopravno učestvujemo u ovoj transformaciji? Umjesto toga, povećana su ulaganja u fosilne industrije dok se mi gušimo u plastici, koje će uskoro biti više od ribe u morima“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorka WWF Adria.

Cijela planeta je, ističu, u klimatskoj krizi.

“Atmosfera je za 1,1°C toplija od predindustrijskog vremena, a ekstremni vremenski događaji postaju sve gori i češći. Vremenske katastrofe izazvane klimatskim promjenama osjećaju se širom planete, uzrokujući ogromne gubitke ljudskih života i zdravlja, generišući ogromnu štetu ekosistemu, proizvodnji hrane i vode i oštećenju infrastrukture. Često su najugroženije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, zbog čega se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu”, kazali su u organizaciji za zaštitu okoline WWF..

Međunarodni panel za klimatske promjene IPCCR je naučno potvrdio činjenicu da su ljudske aktivnosti izazvale emisije gasova staklene bašte i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.

“Moramo dramatično smanjiti našu zavisnost od fosilnih goriva koja zagađuju životnu sredinu i preći na obnovljive izvore energije mnogo bržim tempom. Moramo da promijenimo način na koji dobijamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i šta jedemo. Neophodna je dekarbonizacija privrede, kao i prelazak na cirkularnu ekonomiju u kojoj ne dominira glad za kontinuiranim rastom, koji troši ograničene resurse. Svi naši napori treba da budu usmjereni na prelazak na održivu ekonomiju i život u skladu sa prirodom“, zaključuje Kalauz.