Foto: Pixabay –

Globalno tržište vjetroturbina ulazi u svoju najdinamičniju fazu dosad, pokretano sve ambicioznijim ciljevima dekarbonizacije, brigom za energetsku bezbjednost i strateškim industrijskim politikama koje sve više favorizuju obnovljive izvore. Prema najnovijem izvještaju kompanije GlobalData (Wind Turbines Market Size, Share and Trends Analysis by Technology, Installed Capacity, Generation, Key Players and Forecast, 2024–2030), očekuje se da će ukupno instalirani kapaciteti vjetroelektrana u svijetu doseći 934,6 gigavata do 2030. godine.

Najveći zamajac ovoj transformaciji dolazi iz regiona Azije i Pacifika, koji trenutno prednjači i po godišnjoj instalaciji novih turbina i po proizvodnim kapacitetima. Kina je apsolutni lider, sa masivnim razvojem i na kopnu i na moru. Indija ubrzano razvija domaću proizvodnju uz snažnu podršku aukcijskog sistema, dok Japan i Australija ulaze na mapu značajnih offshore projekata.

Na drugom mjestu je region Evrope, Bliskog istoka i Afrike (EMEA). Evropski kontinent i dalje ima ključnu ulogu zahvaljujući obavezujućim klimatskim politikama, poput EU Zelenog dogovora, revidirane Direktive o obnovljivoj energiji III, te snažnoj strategiji razvoja offshore vjetroelektrana u zemljama Sjevernog mora.

Sjeverna i Južna Amerika zauzimaju treću poziciju na globalnom tržištu, a SAD predvode zahvaljujući Zakonu o smanjenju inflacije (IRA), koji je potakao domaću proizvodnju čiste energije, revitalizaciju postojećih postrojenja i izgradnju nove offshore infrastrukture.

Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, vlade ulažu u projekte na komercijalnom nivou kroz državne tendere i inicijative za dekarbonizaciju. U međuvremenu, neke zemlje podsaharske Afrike polako otključavaju svoj vjetropotencijal zahvaljujući međunarodnom finansiranju i regionalnim elektroenergetskim povezivanjima.

Iako se tržište širi na sve strane, liderstvo po tržišnom udjelu sve više preuzimaju kineski proizvođači opreme (OEM), koji imaju prednost u efikasnoj i jeftinijoj proizvodnji, kao i ogromnoj domaćoj potražnji. Evropski i američki proizvođači i dalje ostaju konkurentni zahvaljujući naprednoj tehnologiji za offshore vjetroelektrane, digitalnim rješenjima i razrađenim servisnim modelima.

Današnji trendovi jasno ukazuju na novu konfiguraciju industrije – povećanje veličine turbina, integrišući hibridne projekte (vjetar u kombinaciji sa baterijama ili solarnim panelima) i lokalizaciju lanaca snabdijevanja, koja mijenja način na koji se turbine proizvode i gdje se instaliraju.

Stručnjaci upozoravaju da se tržište nalazi na pragu nove ere ubrzanog rasta, potaknute ne samo klimatskim obavezama, već i brzim tehnološkim inovacijama i otpornijim industrijskim ekosistemima.

U toj novoj fazi razvoja, kineski OEM-ovi predvode po količini instaliranih kapaciteta, dok zapadni proizvođači postavljaju tehnološke standarde, naročito u domenu digitalizacije i morskih vjetroparkova. Kako se zemlje utrkuju da dostignu klimatske ciljeve i obezbijede dugoročnu energetsku nezavisnost, očekuje se da će tržište vjetroturbina rasti brže nego ikad, čvrsto pozicionirajući energiju vjetra kao jedan od nosećih stubova globalne energetske tranzicije.