Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) nije naredila da se obustavi postupak za sprovođenje sanitarne sječe stabala smrče zaraženih potkornjakom u Nacionalnom parku „Prokletije“, već su, kako tvrde u toj instituciji, dali smjernice za obezbjeđivanje preduslova koji će omogućiti „adekvatno uklanjanje suvih stabala“.

To se navodi u odgovorima Agencije na pitanja Pobjede da prokomentarišu kako je i zbog čega došlo do zastoja u zakonski predviđenim mjerama sanacije, kao i toga da je ovaj problem stigao i do policije i tužilaštva.

Iz Agencije ističu da će pozdraviti svaki postupak koji će doprinijeti rješavanju ovoga problema.

– Agencija isto tako stoji na raspolaganju svim nadležnim državnim organima u cilju pružanja svih raspoloživih informacija koje su u njenom posjedu – kažu iz EPA.

Gdje je zapelo

Iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore početkom prošlog mjeseca ogradili su se od odgovornosti za posljedice progresije potkornjaka, navodeći da je upravo Agencija stopirala aktivnosti uklanjanja stabala smrče koje je još u aprilu prošle godine naredio šumarski inspektor Hakija Jasavić, kako bi se zaustavila gradacija insekta čije prenamnožavanje dovodi do pojačanog sušenja smrče, naročito u drugoj i trećoj zoni zaštite NP „Prokletije“. 

Tragom prijave šumarskog inspektora slučaj je krajem prošle godine stigao i do Specijalnog policijskog odjeljenja, koje provjerava da li su Nacionalni parkovi i EPA propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike,u NP ,,Prokletije“, do koje dovodi prenamnožavanje potkornjaka, vrste insekta koji se hrani u drvetu.

Kako je juče iz Agencije rečeno Pobjedi, postupak, tvrde oni, nije obustavljen već je, kako su naglasili, „potrebno pripremiti detaljan plan o lokacijama, površinama, vremenu i načinu izvlačenja suvih stabala“.

Dodaje se da je zabranjena upotreba teške mehanizacije, a na pojedinim lokacijama obuhvaćenim sušenjem nema pristupnih puteva, „što sve treba uzeti u obzir prilikom pripreme plana za izvlačenje suvih stabala“.

-To znači da nikakva odluka nije donijeta, već su date smjernice za obezbjeđenje preduslova za uklanjanje suvih stabala, što podrazumijeva da svaka pojedinačna aktivnost treba da sadrži: opis aktivnosti, cilj, lice odgovorno za sprovođenje, rok, procjenu potrebnih sredstava i dodatne informacije potrebne za realizaciju navedenih aktivnosti – navodi se u odgovorima EPA na pitanja Pobjede o ovom problemu.

Poštovaće režime zaštite

Na pitanje Pobjede da pojasne stajalište koje zastupaju u suočavanju sa problemom potkornjaka, iz Agencije je rečeno da se uzimaju u obzir svi aspekti problema i da će reagovanje biti prilagođeno uspostavljenim režimima zaštite u NP „Prokletije“ i odgovarajućim radnjama koje se u okviru njih mogu preduzimati.

Sa druge strane uvažiće, navode, potrebu da se na mjestima izloženim intenzivnom sušenju, odnosno napadu potkornjaka „pomogne vraćanju vitalnosti stabala, staništa i ekosistema, kao i potrebi za smanjenjem potencijalnog gorivog materijala“.

-U tom smislu predviđenim Akcionim planom će se sukcesivno uklanjati suva stabla u skladu sa uspostavljenim režimima zaštite i površinama koje su napadnute, u cilju oslobađanja podmlatka i jačanja fiziološke kondicije sastojina prije svega smrče (Picea abies), a zatim i jele (Abies alba) i molike (Pinus peuce), koje takođe pokazuju znatan stepen osjetljivosti na proces sušenja šuma – navode iz EPA.

Iz Agencije podsjećaju da član 31 Zakona o zaštiti prirode, između ostalog, definiše „da se u I (prvoj) zoni zaštite mogu sprovoditi zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“.

Klopke uvode od marta 

Ističu da potpuno suva stabla koja su napustili potkornjaci (Ips typographus i Pityogenes chalcographus) nijesu izvor daljeg uvećanja populacije te vrste insekta, dok će zaštitne mjere koje treba preduzeti za direktno suzbijanje, odnosno smanjenje populacionog nivoa potkornjaka biti primijenjene od proljeća „u skladu sa fenološkim karakteristikama vrsta u prenamnoženju“.

– Mjere će biti preduzete od marta primjenom feromonskih klopki. Intenzivne pripreme su u toku i sve će biti spremno za otpočinjanje aktivnosti u predviđenom vremenu. Agencija se uključila u čitav proces onog trenutka kada je obaviještena o posljedicama prenamnoženja potkornjaka u NP „Prokletije“ – navode iz Agencije.

Navode da je šumarski inspektor ranije naložio mjere primjenjujući norme Zakona o šumama, a imajući u vidu da se radi o zaštićenom području, primjenjuju se mjere definisane Zakonom o zaštiti prirode i Zakonu o nacionalnim parkovima.

– Problem je prisutan na tlu Evrope već više od decenije i na osnovu svih preduzetih mjera još nije utvrđen mehanizam koji bi omogućio zaustavljanje procesa sušenja šuma. Agencija ima intenzivne konsultativne sastanke sa kolegama iz okruženja (u NP „Tara“ problem je prisutan od 2014. godine), kao i iz zemalja Evropske unije (Francuska) sa kojima razmjenjuje ideje o svim mjerama koje se mogu preduzeti u cilju sprečavanja sušenja šuma – kažu iz Agencije.

Napominju da je smrča (Picea abies) veoma osjetljiva na klimatske promjene, odnosno povećanje temperature u kontinentalnom dijelu Crne Gore tokom ljetnjih mjeseci.

Iz Agencije potenciraju da se u zaštićenim područjima primjenjuje Zakon o zaštiti prirode i Zakon o nacionalnim parkovima.

– Agencija za zaštitu životne sredine je zauzela rezolutan stav da iskoristi sve svoje kapacitete, da se uđe u proceduru rješavanja problema i po osnovu toga preduzima mjere i vrši pripreme za predstojeće aktivnosti – navode u odgovorima.

Podsjećaju da nacionalnim parkovima upravlja JPNP Crne Gore, na osnovu Zakona o nacionalnim parkovima.

– Sve aktivnosti se sprovode na osnovu PP dokumentacije i planova upravljanja za nacionalne parkove. Treba jasno naglasiti da su ovo vanredne okolnosti i da u skladu sa tim treba tražiti rješenja, koja će omogućiti zaustavljanje gradacije potkornjaka.

Agencija za zaštitu životne sredine jeste i biće uključena u sve aktivnosti, u kojima shodno svojim ingerencijama može dati doprinos, ali se svakako procedure moraju poštovati na osnovu zakonom definisanih normi – kažu iz te institucije.

Kašnjenje u reakciji

Šumarski inspektor Hakija Jasavić ranije je potvrdio Pobjedi da se 28. novembra odazvao pozivu Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta grupe Sjever, gdje je dao izjavu i ukazao da je, kako smatra, počinjeno više krivičnih djela, koja obuhvataju nepostupanje po rješenju nadležne inspekcije, kao i propuštanje dužnih mjera sanacije, i time ugrožavanje opstanka pojedinih zaštićenih biljnih vrsta na području NP „Prokletije“.

Jasavić je podnošenje prijave i pokretanje pitanja utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu i širenje ove vrste sekundarnih štetočina u šumama najavio nakon što se upravljač ovog zaštićenog područja oglušio o rješenja inspekcije da sprovedu sanitarnu sječu oboljelih stabala.

Sada je na nadležnim organima da utvrde odgovornost za ekspanziju problema čije saniranje nije odmaklo sa mrtve tačke od 2020. godine, odnosno ko je tome sve doprinio, budući da Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode predviđaju konkretne mjere u vanrednim prilikama, a nipošto ignorisanje problema – kazao je tada Jasavić, naglašavajući da je to obuhvatalo i sanitarnu sječu, čak i u zaštićenim područjima, kao krajnju mjeru za prevenciju od požara i širenja bolesti.

Nakon potvrde da Uprava policije postupa po prijavi Jasavića, JP Nacionalni parkovi su 30. novembra ove godine saopštili da su tražili, ali nijesu dobili dozvolu za uklanjanje stabala koje je napao potkornjak u zaštićenom području Prokletija.

Naveli su da im je Agencija za zaštitu životne sredine naložila da obustave postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu u Nacionalnom parku ,,Prokletije“ do ,,donošenja akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala“.

Nacionalni parkovi su u tom saopštenju negirali da je sa njihove strane bilo, kako kažu, ,,navodnog nemara“ u odnosu na problem prenamnožavanja potkornjaka u Nacionalnom parku ,,Prokletije“, već da su preduzeli sve da bi to pitanje bilo riješeno.

Uporedo, Nacionalni parkovi su tada potvrdili da je krajem novembra u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera održan sastanak sa predstavnicima resornog ministarstva, Agencije za zaštitu životne sredine i JPNPCG na temu rješavanja problema obolijevanja šuma u Nacionalnom parku ,,Prokletije“. Zaključak sastanka je bio da preduzeće formira radnu grupu čiji će zadatak biti izrada akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala.