U svjetlu nedavnih događaja na Bliskom istoku, sukob između Izraela i Hamasa se pojačava, podstičući zabrinutost u globalnoj zajednici zbog mogućih implikacija na svjetsko tržište nafte. Ova eskalacija napetosti, koja je već dovela do gubitka ljudskih života i ozbiljnih materijalnih šteta, sada izaziva strahove u vezi s energetskom sigurnošću i ekonomskom stabilnošću. Da bi se razumjela potencijalna budućnost snabdijevanja nafte, ključno je razmotriti kompleksnu mrežu geopolitičkih i ekonomskih faktora koji su uključeni u ovu situaciju. Osim neposrednog uticaja na proizvodnju nafte u regionu Bliskog istoka, postoje i širi globalni faktori koji mogu biti podložni promjenama u ovoj kriznoj situaciji.

Naime, trenutni sukobi nisu se prelili na ostatak tog regiona, što prema navodima sagovornika „Dana“ implicira da za sada nema bojazni od eventualnih poremećaja. Ipak, krhki regionalni odnosi i moguće uvlačenje u sukob okolnih država mogli bi dovesti do značajnijih poremećaja na međunarodnim tržištima, s obzirom na to da je Bliski istok jedan od glavnih regiona zaduženih za snabdijevanje naftom čitavog svijeta.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da trenutna situacija ne ugrožava međunarodna tržišta, ali da bi prenošenje sukoba, odnosno ulazak neke od okolnih država u sukob mogao da značajnije poremetiti tržište.

– Mislim da ovaj intenzitet sukoba ne može poremetiti tržište. Međutim, ako bi se u sukob umiješale države koje se pominju kao moguće mete, onda će se svjetska ekonomija naći pred velikim izazovom. Neke od tih zemalja imaju ogromne rezerve energenata pa bi sasvim izvjesno došlo do ozbiljnih tržišnih poremećaja – ističe Drecun.

Viši analitičar Udruženja naftnih kompanija (UNKCG) Draško Striković smatra da je potrebno istaći da je tržište naftnih derivata posebno osjetljivo na ovakve događaje.

– Što se tiče samog snabdijevanja, iako se radi o geografski bliskim područjima, trenutno se ne može govoriti o ugroženosti plovnih ruta u međunarodnom transportu, kao ni uticaja na redovnost snabdijevanja. Ipak, ovakvi događaji mogu uticati na donošenje odluka proizvođača i potrošača nafte i naftnih derivata u svijetu. Usled eskalacije sukoba, najčešća reakcija na strani velikih potrošača naftnih derivata je povećavanje strateških rezervi, što može uticati na povećavanje potražnje za gorivima, što posledično vodi do rasta cijena. Sa druge strane, najveći proizvođači takođe razmatraju cjelokupnu situaciju, kako bi osigurali pravovremeno snabdijevanje – ističe Striković.

On navodi i da je sigurno da, ukoliko sukobi između trenutnih strana potraje, ili ako dođe do širenja sukoba na Bliskom istoku, to će izrazito nepovoljno uticati na cjelokupno tržište i dovesti do brojnih poremećaja.

– Trenutno, situacija u snabdijevanju je redovna, dok se cijene nakon inicijalnog skoka na samom početku sukoba sada već stabilizuju. Svakako glavni uticaj na cijene u narednom periodu imaće dalji koraci i razvoj događaja na Bliskom istoku – zaključuje Striković.

Naoružane formacije palestinske grupe Hamas upale su u subotu u Izrael gdje su izvršile iznenadni napad, čija je posledica više stotina žrtava na obje strane. Izrael je objavio rat Hamasu, a uslijedili su sukobi u šest gradova u blizini Pojasa Gaze, u kojima je do sada je poginulo više od 1.000 ljudi, dok je više od 4.500 ranjeno.

OPEK proizvodi trećinu svjetskih naftnih zaliha

Visoke cijene energenata, posebno nafte, gasa i uglja, pokrenule su visoku inflaciju u zemljama širom svijeta i time praktično dovele do prve energetske krize u ovom vijeku. Cijene nafte znatno su skočile nakon početka rata u Ukrajini. Ipak, eskalacija na Bliskom istoku mogla bi dovesti do veće krize. Naime, države ovog regiona većinom su članice OPEK-a, najveće organizacije za proizvodnju nafte u svijetu. Irak, Iran, Saudijska Arabija, Kuvajt i UAE dio su organizacije koja proizvodi trećinu svjetskih zaliha nafte.

Nafta jeftinija, ali vlada neizvjesnost

Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod 87 dolara budući da se pažnja trgovaca preusmjerila sa sukoba u Izraelu na potražnju u uslovima podignutih kamatnih stopa koje koče privredu.

Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila 1,18 dolara niža nego na zatvaranju trgovine u utorak i iznosila je 86,97. U utorak je zaključila trgovinu u plusu 3,57, prenosi Si biz.
Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,24 dolara nižoj cijeni, od 85,16 dolara. U utorak je zaključio trgovinu u plusu 3,59.
Na početku sedmice raspoloženje na tržištu obilježio je strah da bi se sukob Izraela i palestinskog Hamasa mogao proširiti i na druge zemlje na Bliskom istoku i izazvati poremećaje u snabdijevanju iz regije ključne za svjetsko snabdijevanje naftom.