foto: Pixabay

U svijetlu klimatskih promjena, sve više građana Evropske unije postaje svjesno uticaja koji potrošnja ima na životnu sredinu. Zato brojne kompanije svoje proizvode i usluge lažno predstavljaju kao zelene i održive. Kako bi zaštitila građane i životnu sredinu, Evropska komisija je predložila mjere za suzbijanje grinvošinga, kao i za ostvarivanje prava na popravku, koje je bitno za uspostavljanje cirkularne ekonomije.

Predlog direktive o takozvanim zelenim tvrdnjama, u slučaju da bude donijeta, zaštitiće potrošače od lažnog zelenog PR-a. Cilj je da se spreči pojava proizvoda sa oznakom zeleni ili održivi na tržištu osim ukoliko kompanija ne dokaže to što tvrdi, a regulatori bi morali to da utvrde. Predložene su stroge kazne.

Budući da potrošači sve više brinu o uticaju svoje kupovine ima na životnu sredinu, 75 odsto proizvoda na tržištu EU nosi eksplicitnu ili implicitnu zelenu oznaku. Međutim, kako navodi Evropski biro za životnu sredinu (EEB), velika većina je nejasna, obmanjujuća ili neutemeljena. Uklapanje sa standardima vezanim za polovinu od 230 ekooznaka koje se koriste u EU se gotovo uopšte ne provjerava.

Predloženo je uspostavljanje minimalnih pravila za kompanije za dokazivanje tvrdnji o tome koliko su im proizvodi zeleni. Pored toga, bilo bi zabranjeno korišćenje bilo kog sistema ocjenjivanja proizvoda koji nije zasnovan na zajedničkim pravilima EU. Predloženo je i uspostavljanje registra ekoloških oznaka, kako bi se one učinile transparentnim i jasnim.

Predlogu nedostaje jasna zabrana tvrdnji o ugljeničkoj neutralnosti i označavanja proizvoda koji sadrže opasne hemikalije kao zelenih, ističe EEB.

Predlog direktive o zajedničkim pravilima za promociju popravke robe

Evropska komisija je predložila i donošenje direktive o zajedničkim propisima za podsticanje popravke robe. Tako bi potrošači tokom perioda garancije, ali i poslije isteka mogli da ostvare pravo na popravku.

Predlog ima za cilj da omogući potrošačima lakši i jeftiniji pristup opcijama za popravku proizvoda koji tehnički mogu da se poprave i kada garancija istekne ili kada roba postane nefunkcionalna zbog habanja. Prodavci bi bili obavezni da ponude popravku, osim kada je ona skuplja od zamjene.

Tokom poslednjih decenija, često se birala zamjena umesto popravke. Potrošači nisu imali dovoljno podsticaja da poprave svoj proizvod kada mu istekne garancija. Vjeruje se da će, ako predlog bude usvojen, veća potražnja pokrenuti sektor popravki, saopštilo je izvršno tijelo EU. Istovremeno će proizvođači i prodavci početi da razvijaju održivije poslovne modele, bazirane na modelu cirkularne ekonomije, kažu komesari i komesarke EK.

Ovaj predlog je prva direktna inicijativa EU da poveća svijest potrošača o mogućnostima za popravku proizvoda. Jedna od olakšica predviđena direktivom je i obaveza svake države članice da napravi veb platformu na kojoj će biti navedeni servisi, majstori i kupci polovnih i pokvarenih proizvoda.