Zemlje Evropske unije usvojile su osmi paket sankcija protiv Rusije, uključujući i pravne pretpostavke za „plafon“ na cijenu na uvoz nafte iz Rusije. Taj korak podržava i G7, javila je u petak agencija dpa pozivajući se na diplomatske izvore u Briselu.

Dogovor u Briselu postigli su stalni predstavnici zemalja članica, a sada treba da ga ratifikuju vlade članica EU. to se očekuje do četvrtka prije podne.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) predložila je novi paket sankcija sredinom prošle nedelje, kao odgovor na najnoviju eskalaciju u ratu Rusije protiv Ukrajine.

„Ne prihvatamo fiktivne referendume, niti bilo kakvu vrstu aneksije u Ukrajini,“ rekla je ona.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ubrzo nakon toga proglasio četiri okupirane ukrajinske oblasti dijelom ruske države. Taj korak u međunarodnoj zajednici nije priznat, a Putinovu odluku su nevažećom proglasili i šefovi država i vlada EU.

Dio načelnog dogovora o novim sankcijama su različite zabrane izvoza, koje se, primjera radi, odnose na određene vitalne tehnologije za vazduhoplovstvo.

Pored toga, državljanima EU će ubuduće biti zabranjeno da učestvuju u upravi ruskih državnih preduzeća. Za tu zabranu se prije svega zauzimao Berlin, pošto je bivši njemački kancelar Gerhard Šreder (Schröder) dugo bio šef nadzornog odbora Rosnjefta.

Uz to, EU će uvesti mjere protiv osoba koje su pomogle u organizovanju fiktivnih referenduma u ukrajinskim oblastima. Tim licima biće zabranjena putovanje u EU i zamrznuta imovina.

Novim paketom sankcija EU postavlja i osnov za ograničavanje cijene po kojoj Rusija velikim kupcima, na primjer Indiji, prodaje naftu. To obaranje cijene treba da smanji zaradu iz koje Moskva finansira rat u Ukrajini., piše agencija dpa. 

EU je ranije odlučila da od 5. decembra zabrani uvoz ruske nafte pomorskim putem. Uz to, G7 – grupa privredno najsnažnijih demokratskih država – početkom septembra je u načelu dogovorila cjenovni plafon za rusku naftu pri prodaji trećim zemljama.

Konkretno, G7 globalno namjerava da dozvoli pomorski transport naftnih proizvoda i sirove nafte iz Rusije samo ako je energent plaćen do dozvoljene cijene.

Limit za sada ostaje neodređen, a sve to može da funkcioniše ako nametanje pravila obuhvati i kritične usluge, poput osiguranja i transporta nafte.

Do poslednjeg trenutka je bilo neizvesno hoće i Mađarska pristati na nove sankcije. Premijer Viktor Orban u novije često osuđuje mjere EU, iako je njegova vlada, uz djelimične izuzetke za sopstvenu zemlju, učestvovala u njihovom sprovođenju.

Kipar i Grčka su, sa druge strane, imale određene rezerve prema novim sankcijama jer vode velike flote tankera za transport nafte.