Zemlje članice trebalo bi da izraze jaku rezervu prema bilo kojoj inicijativi regionalne ekonomske saradnje koja ne obuhvata svih šest zemalja Zapadnog Balkana i nije zasnovana na pravilima EU, kao što je to inicijativa „Otvoreni Balkan“ – navedeno je u preporukama Evropskog parlamenta o novoj strategiji proširenja EU koje su evropski poslanici usvojili juče sa 502 glasa.

Autor preporuka je poslanik Socijalista i demokrata Tonino Picula koji je tokom obraćanja u EP ukazao da u situaciji ruske agresije na Ukrajinu, politika proširenja mora dobiti novi momentum, biti predvidljiva i uvjerljiva, a da svaka zemlja kandidatkinja mora biti ocjenjivana u skladu sa napretkom koji ostvaruje po pitanju reformi.

– Snažno vjerujem da proces proširenja može osnažiti dugo čekane EU reforme. Mi moramo da unaprijedimo proces donošenja odluka. Ne smijemo dozvoliti da gubimo vrijeme, kao u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije. Ali, koliko god Socijalisti i demokrate da žele da EU ubrza proces proširenja, jasno je da uspjeh zavisi i od zemalja koje teže da postanu dio naše evropske porodice. One moraju napraviti jasne proevropske izbore. Članstvo u EU predstavlja više od EU fondova i transportnih koridora. Prije svega, ono predstavlja set vrijednosti i principa koje dijelimo i poštujemo – istakao je Picula.

U usvojenim amandmanima koji se odnose na Crnu Goru, kako je prenio European Western Balkans, Evropski parlament je izrazio zabrinutost zbog konstantne političke krize u našoj državi koja je, kako se navodi, već imala negativne posljedice na proces pristupanja Crne Gore EU.

Podsjeća se i da je vladavina prava ključna za proces evropskih integracija i da državni zakoni moraju biti u potpunosti usaglašeni sa Ustavom zemlje.

– Crnoj Gori, koja se smatra predvodnicom u procesu pristupanja, trebalo bi dati završna mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kako bi se ubrzao pristup zemlje – navodi se u dokumentu.

Dio koji se odnosi na regionalnu saradnju obuhvata amandmane koji govore o značaju sporazuma koji su 3. novembra potpisani u okviru Berlinskog procesa, inicijative za koju se kaže da je prepoznata kao dobar primjer regionalne saradnje.

Sa druge strane, zemlje članice se upozoravaju da bi trebalo da budu rezervisane prema bilo kojoj inicijativi regionalne ekonomske saradnje koja ne obuhvata svih šest zemalja Zapadnog Balkana i nije zasnovana na pravilima EU, kao što je to inicijativa „Otvoreni Balkan“.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da će dalji napredak u pregovorima Crne Gore i EU zavisiti od ispunjavanja privremenih mjerila postignutih u poglavljima 23 i 24.

– Da bi dostigla ovaj nivo, Crna Gora treba da intenzivira svoje napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući kritične oblasti slobode izražavanja i slobode medija, te borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala – naveo je on.

U usvojenom dokumentu piše da bi odluke o početku pregovora, otvaranju i zatvaranju pojedinih poglavlja trebalo donositi kvalifikovanom većinom, dok bi odluka o konačnom članstvu zahtijevala jednoglasnost. Navodi se i da bi trebalo definisati jasne rokove za okončanje pregovora sa zemljama kandidatkinjama za članstvo, koji bi trebalo da se završe do kraja ove decenije.

Predlaže se i uvođenje mapa puta orijentisanih ka članstvu za svaku pojedinačnu zemlju sa konkretnim koracima, kao i redovne povratne informacije o ostvarenim rezultatima.

Preporuke su usvojene sa 502 glasa za, 75 protiv i 62 uzdržana. Ovaj dokument postao je zvaničan stav Evropskog parlamenta prema proširenju, a rezolucija, iako nije obavezujuća, predstavlja zvaničnu preporuku Komisiji i Savjetu.