Državni funkcioneri, kojima je za vrijeme kovida po osnovu „solidarnosti“ umanjena zarada, traže naknade od države, za šta će im, najvjerovatnije, biti uplaćeon skoro pola miliona eura. Redakcija „Dana“ pokušala je da dobije tačan broj funkcionera koji traže naknade, kao i imena makar onih kojima su bile najveće plate za vrijeme umanjenja, ali budući da postupci nijesu javni, ostali smo uskraćeni za te podatke.

Nezvanično, oko 400 funkcionera sa različitih nivoa bilo je obuhvaćeno pomenutim vladinim paketom, tako da se u Ministarstvu finansija, kako nezvanično saznajemo, procjenjuje da će po ovom osnovu biti isplaćeno oko pola miliona eura. Procjena je da će funkcioneri dobijati preko 1.000 eura na ime naknada.

Odluka o smanjenju zarada donesena je na sjednici Vlade u aprilu 2020. godine. Na čelu Vlade tada je bio Duško Marković. Tom prilikom Vlada je usvojila drugi paket ekonomskih mjera, kojim je bilo obuhvaćeno sto hiljada radnika i više hiljada preduzetnika, a čiji je bruto fiskalni efekat bio 75 miliona, a neto efekat 46 miliona eura. Osim šest vrsta subvencija za zatvorene i ugrožene djelatnosti, mjerama je bilo predviđeno i smanjenje zarada za oko 220 funkcionera iz grupe A i B od 50 odsto koje se odnosilo na dva mjeseca. U tu grupu spadaju funkcioneri sa najvećim platama – predsjednici države, Vlade, Skupštine, Vrhovnog i Ustavnog suda, zatim poslanici, direktori agencija, vrhovni državni tužilac, sudije Vrhovnog i Ustavnog suda, predsjednici Apelacionog i Upravnog suda… Cilj je bio da se smanjenjem zarada najviših funkcionera na mjesečnom nivou uštedi pola miliona eura.

Budući da je utvrđeno da je osnov za naknade zakonit, funkcioneri su upućeni na Centar za mirno rješavanje sporova kako bi dobili potraživanja, ali makar bez sudskih troškova. Iz Centra su kazali da detalje o postupcima ne mogu iznositi.

– Shodno Zakonu o alternativnom rješavanju sporova i relevantnim međunarodnim dokumentima, medijacija je povjerljiv postupak, te shodno tome Centar nije u mogućnosti da dostavi tražene podatke. Dalje, što se tiče podatka o broju podnesenih konkretnih predloga, Centar za ARS ne vodi u elektronskoj bazi posebnu evidenciju o ovim predmetima s obzirom na to da se isti evidentiraju kao radni sporovi, zajedno sa svim ostalim radnim sporovima – navela je Marina Lutovac, direktorica Centra za mirno rješavanje sporova.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović naveo je na prošloj sjednici Vlade, predstavljajući izvještaj o radu zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, da veliki broj funkcionera traži naknade. Premijer Dritan Abazović kazao je da će Vlada postupiti po zakonu.

– Neka im je srećno, država će platiti svoje obaveze, samo želim da ukažem na paradoks. Prvo su se svi solidarisali i prihvatili da se u korist građana koji su bili ugroženi odreknu dijela svojih zarada, tri godine su ćutali, a sad vide priliku da se naplate od države. Nije problem, samo da ostane pribilježeno. Isto su neki službenici prošle vlade radili sa godišnjim odmorima, pa su kada je došla druga vlada tražili da im se odmor plati, jer ga navodno nijesu dobili. Ove godine smo promijenili taktiku i počeli da donosimo rješenja za godišnje odmore zbog čega ćemo uštedjeti mnogo novca građanima – kazao je Abazović.

Sudski savjet predložio isplatu u ratama

Sudski savjet je na sjednici održanoj u aprilu, razmatrajući dopis Centra za alternativno rješavanje sporova, dao saglasnost za zaključenje sporazuma u postupku medijacije koji se odnose na naknadu štete po osnovu manje obračunate zarade u maju i junu po odluci Vlade Crne Gore za sve sudije koje su se obratile ili će se obratiti ubuduće Centru.

– Imajući u vidu pravosnažnu presudu Višeg suda u Podgorici donijetu u ovoj stvari, Savjet je dao načelnu saglasnost da su osnovani predlozi za mirno rješavanje sporova i da se isti rješavaju pred Centrom, i to predlozi koje su pokrenule sudije a koji su razvrstani u grupu A i B poslova utvrđenih Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Istovremeno je predloženo da se sagleda mogućnost isplate predmetnih naknada u ratama, shodno raspoloživim sredstvima sudova, budući da ove isplate nijesu mogle biti planirane budžetskim sredstvima za tekuću godinu – saopšteno je za iz Savjeta.