U susret parlamentarnim izborima koji su zakazani za 11. jun, uočili smo da izborne liste koje učestvuju u izbornoj trci nijesu ponudile građanima jasne programe na osnovu kojih će građani odlučivati. Zato ih pozivamo da u sklopu predizborne kampanje ponude građanima programe koji tretiraju brojne probleme u oblasti ljudskih prava sa kojim se naše društvo, nažalost, suočava, poručili su iz Građanske alijanse (GA).

Iz GA navode da ljudska prava čine kamen temeljac demokratskog društva i obezbjeđuju neophodan okvir da se osigura pravičnost, jednakost i dostojanstvo za sve pojedince i zato iz te NVO poručuju i vjeruju da zaštita i promocija ljudskih prava treba da budu u “prvom planu bilo koje političke agende, pa tako i izbornih lista za crnogorske parlamentarne izbore”.

“Pored neophodnosti sveobuhvatnog pistupa zaštiti ljudskih prava, ukazujemo na nekoliko važnih problema koja trenutno opeterećuju naše društvo, a koje smatramo da su neophodni kao dio programa političkih stranaka, pa vas molimo da u svojim javnim nastupima obavijestite građane na koji način ćete se u slučaju da budete vršili vlast odnijeti prema sljedećim problemima: Crnogorsko društvo je izuzetno opterećeno problemom nerješavanja ratnih zločina, koji narušavaju njen građanski duh, ali i sve ostale važne oblasti funkcionisanja države i društva. Pitanje suočavanja sa prošlošću je akutni problem Crne Gore, bez čijeg rješavanja ne možemo ostvariti napredak u ozdravljenju i rasterećenju od prošlosti, kako bismo na pravi način krenuli naprijed”, ukazali su iz GA.

Još jedno značajno pitanje je, po njihovim riječima, problem policijske torture, zloupotrebe sile i nekažnjivosti policijskih službenika, a koji se, kažu, “dešavaju u policijskim stanicama, zatvorima i drugim zatvorenim institucijama u kojima se nalaze lica lišena slobode”.

“Ukazujemo na to i da ne postoji uspostavljeni mehanizam pružanja adekvatne rehabilitacije i podrške žrtvama torture i njihovog pristupa zdravstvenim i psihološkim uslugama i reintegracije žrtava torture u društvo”, jasni su iz GA.

Sloboda medija, napominju, ima vitalnu ulogu za slobodu izražavanja, za razvoj i uopšte za demokratiju društva.

“Zaštita i promovisanje slobode medija je krucijalna, ali i osiguravanje da novinari mogu da rade bez straha od cenzure, uznemiravanja ili progona. Ipak, u Crnoj Gori još uvijek je nerasvijetljeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista DAN, prisutan je visok stepen nekažnjivosti za fizičke napade na novinare, manjak samoregulacije, politički i jaki vlasnički uticaji na rad medija koji vode autocenzuri i guše slobodu urednika i novinara u izvještavanju. Tu je i korišćenje medija za političke obračune, teška ekonomska situacija za rad medija, neprihvatljivo loš ekonomski položaj novinara, nepostojanje samoregulacije i odsustvo etičkih standarda u izvještavanju, te pojava sve više medija spremnih na širenje lažnih vijesti”, istakli su iz te NVO.

Iz GA su ukazali i na pitanje rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Crne Gore, kao i na nizak stepen zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja.

“Uz to, dominantan je i problem polne diskriminacije, kao i mizoginije i seksizma, naročito prema ženama koje su na bilo koji način izložene javnosti. Jer, svjesni smo da postoji mnogo slučajeva mizoginije i napada na žene javne ličnosti, naročito u online prostoru, koji se često odnose na njihov fizički izgled ili uvrede na račun njihove ličnosti”, dodaju.

Ističu da je problem vršnjačkog i porodičnog nasilja takođe zastupljen.

“Što je rezultat nedovoljnog obrazovanja i svijesti o ljudskim pravima kako bi se podstakla kultura nenasilja, tolerancije i poštovanja ljudskih prava u društvu. Nivo empatije i razumijevanja je na niskom nivou, ne samo među mladima, već i među svim građanima, što takođe vodi i ka povećanom broju slučajeva govora mržnje i netrpeljivosti, dok rad nadležnih institucija u ovoj oblasti možemo označiti kao jako inertan i neefikasan”, naveli su iz Građanske alijanse.

Još jedno važno pitanje na koje ukazujuju iz GA jeste i dalje “nedopustivo visok stepen diskriminacije prema manjinskim narodima”.

“Institucije su i dalje zatvorene za pripadnike manjinskih naroda, gradovi u kojima žive imaju značajno nerazavijenu ekonomiju i najniže zarade u odnosu na druge djelove Crne Gore. Takođe se suočavaju sa visoko prisutnim govorom mržnje i diskriminacijom. Sve navedeno čini osnovu zbog koje dolazi do masovnih iseljavanja, posebno mladih sa područja gdje dominantno žive pripadnici manjinskih naroda. Posebno su ugroženi pripadnici romske i egipćanske zajednice, koji se suočavaju sa nejednakim mogućnostima u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju, ali i očuvanju njihove kulture, jezika i tradicije i obezbjeđivanju da se njihov glas u crnogorskom društvu jasnije i glasnije čuje”, pojasnili su oni.

Konačno, kako dalje navode, u interesu građana je i racionalizacija javne uprave i objedinjvanje institucija, a sve u cilju dobijanja “efikasnog državnog aparata koji bi omogućio zaštitu i promociju ljudskih prava i vladavinu prava na adekvatan način”.

“Uključujući ova pitanja u političke programe, izborne liste će pokazati svoju posvećenost stvaranju društva koje je fer, pravedno i inkluzivno u kojem se poštuju prava i dostojanstvo svakog pojedinca. Zato ih još jednom pozivamo da se obrate građanima sa jasnim planom kako će riješiti ova značajna pitanja zaštite ljudskih prava”, zaključili su iz GA.

U susret parlamentarnim izborima koji su zakazani za 11. jun, uočili smo da izborne liste koje učestvuju u izbornoj trci nijesu ponudile građanima jasne programe na osnovu kojih će građani odlučivati. Zato ih pozivamo da u sklopu predizborne kampanje ponude građanima programe koji tretiraju brojne probleme u oblasti ljudskih prava sa kojim se naše društvo, nažalost, suočava, poručili su iz Građanske alijanse (GA).

Iz GA navode da ljudska prava čine kamen temeljac demokratskog društva i obezbjeđuju neophodan okvir da se osigura pravičnost, jednakost i dostojanstvo za sve pojedince i zato iz te NVO poručuju i vjeruju da zaštita i promocija ljudskih prava treba da budu u “prvom planu bilo koje političke agende, pa tako i izbornih lista za crnogorske parlamentarne izbore”.

“Pored neophodnosti sveobuhvatnog pristupa zaštiti ljudskih prava, ukazujemo na nekoliko važnih problema koja trenutno opeterećuju naše društvo, a koje smatramo da su neophodni kao dio programa političkih stranaka, pa vas molimo da u svojim javnim nastupima obavijestite građane na koji način ćete se u slučaju da budete vršili vlast odnijeti prema sljedećim problemima: Crnogorsko društvo je izuzetno opterećeno problemom nerješavanja ratnih zločina, koji narušavaju njen građanski duh, ali i sve ostale važne oblasti funkcionisanja države i društva. Pitanje suočavanja sa prošlošću je akutni problem Crne Gore, bez čijeg rješavanja ne možemo ostvariti napredak u ozdravljenju i rasterećenju od prošlosti, kako bismo na pravi način krenuli naprijed”, ukazali su iz GA.

Još jedno značajno pitanje je, po njihovim riječima, problem policijske torture, zloupotrebe sile i nekažnjivosti policijskih službenika, a koji se, kažu, “dešavaju u policijskim stanicama, zatvorima i drugim zatvorenim institucijama u kojima se nalaze lica lišena slobode”.

“Ukazujemo na to i da ne postoji uspostavljeni mehanizam pružanja adekvatne rehabilitacije i podrške žrtvama torture i njihovog pristupa zdravstvenim i psihološkim uslugama i reintegracije žrtava torture u društvo”, jasni su iz GA.

Sloboda medija, napominju, ima vitalnu ulogu za slobodu izražavanja, za razvoj i uopšte za demokratiju društva.

“Zaštita i promovisanje slobode medija je krucijalna, ali i osiguravanje da novinari mogu da rade bez straha od cenzure, uznemiravanja ili progona. Ipak, u Crnoj Gori još uvijek je nerasvijetljeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista DAN, prisutan je visok stepen nekažnjivosti za fizičke napade na novinare, manjak samoregulacije, politički i jaki vlasnički uticaji na rad medija koji vode autocenzuri i guše slobodu urednika i novinara u izvještavanju. Tu je i korišćenje medija za političke obračune, teška ekonomska situacija za rad medija, neprihvatljivo loš ekonomski položaj novinara, nepostojanje samoregulacije i odsustvo etičkih standarda u izvještavanju, te pojava sve više medija spremnih na širenje lažnih vijesti”, istakli su iz te NVO.

Iz GA su ukazali i na pitanje rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Crne Gore, kao i na nizak stepen zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja.

“Uz to, dominantan je i problem polne diskriminacije, kao i mizoginije i seksizma, naročito prema ženama koje su na bilo koji način izložene javnosti. Jer, svjesni smo da postoji mnogo slučajeva mizoginije i napada na žene javne ličnosti, naročito u online prostoru, koji se često odnose na njihov fizički izgled ili uvrede na račun njihove ličnosti”, dodaju.

Ističu da je problem vršnjačkog i porodičnog nasilja takođe zastupljen.

“Što je rezultat nedovoljnog obrazovanja i svijesti o ljudskim pravima kako bi se podstakla kultura nenasilja, tolerancije i poštovanja ljudskih prava u društvu. Nivo empatije i razumijevanja je na niskom nivou, ne samo među mladima, već i među svim građanima, što takođe vodi i ka povećanom broju slučajeva govora mržnje i netrpeljivosti, dok rad nadležnih institucija u ovoj oblasti možemo označiti kao jako inertan i neefikasan”, naveli su iz Građanske alijanse.

Još jedno važno pitanje na koje ukazujuju iz GA jeste i dalje “nedopustivo visok stepen diskriminacije prema manjinskim narodima”.

“Institucije su i dalje zatvorene za pripadnike manjinskih naroda, gradovi u kojima žive imaju značajno nerazavijenu ekonomiju i najniže zarade u odnosu na druge djelove Crne Gore. Takođe se suočavaju sa visoko prisutnim govorom mržnje i diskriminacijom. Sve navedeno čini osnovu zbog koje dolazi do masovnih iseljavanja, posebno mladih sa područja gdje dominantno žive pripadnici manjinskih naroda. Posebno su ugroženi pripadnici romske i egipćanske zajednice, koji se suočavaju sa nejednakim mogućnostima u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju, ali i očuvanju njihove kulture, jezika i tradicije i obezbjeđivanju da se njihov glas u crnogorskom društvu jasnije i glasnije čuje”, pojasnili su oni.

Konačno, kako dalje navode, u interesu građana je i racionalizacija javne uprave i objedinjvanje institucija, a sve u cilju dobijanja “efikasnog državnog aparata koji bi omogućio zaštitu i promociju ljudskih prava i vladavinu prava na adekvatan način”.

“Uključujući ova pitanja u političke programe, izborne liste će pokazati svoju posvećenost stvaranju društva koje je fer, pravedno i inkluzivno u kojem se poštuju prava i dostojanstvo svakog pojedinca. Zato ih još jednom pozivamo da se obrate građanima sa jasnim planom kako će riješiti ova značajna pitanja zaštite ljudskih prava”, zaključili su iz GA.