Gašenje crnogorskog energetskog giganta pored finansijskih posljedica po opštinu i državu, dovelo bi do gubitka ne manje od 3.000 radnih mjesta

    3 godine pre 451 pregleda Izvor: cdm.me/Dnevne novine

Važnost očuvanja energetskog sektora u Pljevljima je od krucijalnog značaja za funkcionisanje grada u ekonomskom i svakom drugom smislu, ali i veoma bitan uslov za održanje diversifikacije ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori, a samim tim i njene finansijske održivosti, s obzirom da se u TE Pljevlja generiše između 100 i 150 miliona eura vrijednosti električne energije.

Za Pljevljake je od krucijalnog značaja očuvanje svakog radnog mjesta koje generiše energetski sektor u našoj opštini. Prije svega, mislim na 1.500 Pljevljaka koji rade u Rudniku uglja i Termoelektrani, ali i na zaposlene u malim preduzećima koja se oslanjaju na pružanje usluga direktno tako i indirektno za navedena dva preduzeća.

Rad nekoliko komunalnih preduzeća je takođe neodrživ bez Rudnika i Termoelektrane.

Kroz ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja stvoriće se još povoljniji uslovi za korišćenje njenih nus proizvoda, odnosno sitnog pepela i vještačkog gipsa što će još značajnije uticati na stvaranje idealne osnove za potencijalnog investitora u izgradnju nove fabrike cementa.

Procjena je da bi se gašenjem crnogorskog energetskog giganta, koji našoj državi omogućava energetsku stabilnost i nezavisnost, pored finansijskih posljedica po opštinu i državu, dovelo do gubitka ne manje od 1.500 direktnih i ne manje od 1.500 indirektnih radnih mjesta.

Siguran sam da će se naći način za dalje funkcionisanje TE Pljevlja bez obzira na utrošene radne sate koji su predviđeni sporazumom za Energetskom zajednicom, i da se neće ugroziti početa ekološka rekonstrukcija bloka. Ove aktivnosti, pored obezbjeđivanja usklađenosti sa EU standardima po pitanju uticaja na životnu sredinu, omogućiće i završetak aktivnosti EPCG na projektu sanacije i rekultivacije deponije šljake Maljevac i stvaranju uslova za daljinsko grijanje Pljevalja iz Termoelektrane.

Ne smijemo zaboraviti da preduzeća iz rudarsko-energetskog sektora kontribuiraju u lokalni opštinski budžet ne manje od 35 odsto njegove vrijednosti kroz naplatu poreza na imovinu, poreza na lična primanja, prireza porezu, koncesione naknade za eksploataciju uglja i rude olova i cinka, kao i Eko-naknadu koju smo ostvarili krajem 2019. godine i od koje smo prošle godine prihodovali oko dva miliona eura. Sredstva naplaćena iz Ekonaknade ove godine ćemo početi da trošimo na realizaciju isključivo ekoloških projekata iz oblasti vodosnabdijevanja, upravljanja otpadnim vodama i čvrstim otpadom, unapređenja kvaliteta vazduha i drugih sfera zaštite i poboljšanja životne sredine.