Višedecenijsko neulaganje u seosku infrastrukturu na području Pljevaljskog polja dovelo je do iseljavanja stanovništva. Poluprazna su sela Kalušići, Grevo, Mrzovići, Rabitlja, Zbljevo, Ljuća, Borovica, Šumani, Zenica, Zabrđe, kao i čitavo područje do sela Odzak. Neka od sela, kao što su Doganje, Durutovići, djelovi Potrlice, Šumana i Borovice, nestala su u kopovima Rudnika uglja. Od Pljevalja je najudaljenije selo Rabitlja koje se nalazi na 12 kilometara od grada. Druga sela na neki način predstavljaju predgrađe Pljevalja. Po riječima odbornika Socijalističke narodne partije (SNP) i stanovnika sela Zenice Milovana Gogića iz ovih sela otišao je najveći broj mladih, jer se nije ulagalo u infrastrukturu a život je, usled eksploatacije uglja i rada Termoelektrane, bio otežan.

Neko će reći mladi ljudi su otišli iz drugih sela, ali ovo je najbogatiji dio pljevaljske opštine i ovdje je živjelo daleko više stanovnika nego u nekim planinskim selima.Poslednjih decenija u ovim selima nije se ulagalo u vodosnadbijevanje, putnu infrastrukturu, u otvaranje ambulanti, izgradnju škola i druge prateće seoske infrastrukture.U selu Ilino brdo trebala je da radi devetorazredna škola i da je pohađaju djeca iz sela Rabitlje, Mrzovići, Grevo, Kalušići, Durutovići i Doganje, a radi područno odeljenje, što je dovelo do toga da mnogi mladi bračni parovi odsele iz ovih sela – kaže Gogić.

Gogić ističe i da je Skupština Crne Gore još osamdesetih godina prošlog vijeka donijela odluku da se na ovom području ne smiju graditi objekati jer se Vlada vodila interesom da što jeftinije dođe do uglja i električne energije, a to je pospješilo iseljavanje stanovništva.

-Da bi se lakše vršila eksploatacija uglja, odnosno eksproprijacija imovine, donijeta je odluka o zabrani gradnje. Bilo bi razumno da se gradnja zabranila pet godina prije vršenja eksproprijacije a ne nekoliko decenija. Država je htjela da što manje plati za imovinu ovdašnjih stanovnika pa je zabrana gradnje uvedena, a mnoge porodice su krenule u seobu. Jednostavno nije mogao da se razvija ovaj kraj – kaže Gogić i dodaje da Rudnik uglja i Termoelektrana nijesu vodili računa da makar zaposle jedan broj ljudi sa ovog područja.

-Danas se pitamo gdje su mladi, a niko neće da kaže da su bukvalno otjerani jer nije bilo ulaganja, a zabrana gradnje i dalje je na snazi. Uništen je najbogatiji dio pljevaljske opštine – zaključuje Gogić.

U tri područna odjeljenja 41 učenik

Kada su u pitanju mladi, na terenu smo se uvjerili da je mladih izuzetno malo na ovom području. To potvrđuju podaci o broju učenika u područnim odeljenjima Ilino brdo, Borovica i Komini.

-U područnom odeljenju Ilino brdo imamo jednog, a naredne godine imaćemo dva učenika. Kada je u pitanju škola u naselju Komini, tamo trenutno imamo 36, a u prvi razred naredne školske godine dosada se upisalo šest učenika, kaže Boriša Golubović direktor Osnovne škole „Boško Buha“.

U područnom odeljenju u selu Borovica takođe je malo učenika, ali broj prvaka ipak govori da će škola i u narednom periodu nastaviti sa radom.

-Trenutno imamo 14 đaka, a imaćemo četiri prvaka – kaže Dušica Knežević direktorica OŠ „Mihailo Žugić“.