Green Home : Zelena agenda za Zapadni Balkan i postizanje klimatske neutralnosti Evrope

    4 godine pre 601 pregleda Izvor: PV Informer

Evropska komisija je u decembru 2019. godine donijela Zeleni plan u cilju proizvodnje nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. godine i postizanja zahtjevnijih klimatskih ciljeva do 2030. godine, koji uključuju i sve zemlje Balkanskog regiona.

Predložena politika za Zapadni Balkan je prije svega fokusirana na dekarbonizaciju i smanjenje zagađenja, ali i na uspostavljanje cirkularne ekonomije, održive poljoprivrede i očuvanje biodiverziteta, što neće biti lako postići. Činjenica je da zemlje regiona, uključujući Crnu Goru, nedovoljno ili usporenom dinamikom slijede propise klimatske politike, uprkos problemima koji proističu iz višedecenijske zavisnosti od sagorijevanja uglja, a to su: zagađenje vazduha, vode i zemljišta, nezanemarljive količine emisije ugljen-dioksida u atmosferu, uz prateće zdravstvene i socijalne probleme.  

Zabrinuti zbog nedovoljnog napretka, grupa od 16 regionalnih nevladinih organizacija, uključujući Green Home, je Evropskoj Komisiji dala prijedlog smjernica za dodatno unapređenje i ključna pitanja koja bi morala biti dio Zelene agende za Zapadni Balkan, zarad postizanja stvarnih rezultata.

Za nadolazeće promjene u ograničenju eksploatacije uglja i alternativni razvoj zavisnih zajednica biće potrebno obezbijediti sredstva za radna mjesta i prekvalifikaciju radnika, kako bi se osigurala pravedna tranzicija rudarskih regiona. S tim u vezi, stanovište nevladinih organizacija je da će fondovi EU za pretpristupnu pomoć, kao i Evropska investiciona banka imati ključnu ulogu. Međutim, da bi se pribavljanje ovih sredstava osiguralo, prioriteti finansiranja moraju biti usklađeni sa prioritetima i drugih aktera, kao što je Svjetska banka, a to je održiva ekonomija i prekid zavisnosti od uglja.

Obzirom na mogućnost finansiranja kroz sledeći krug Evropskih fondova, manjak raspoloživih sredstava za prelazak sa uobičajenog i zastarelog ekonomskog modela na održivi model razvoja više neće služiti kao izgovor za odlaganje procesa dekarbonizacije. Istina je da je većina očiglednih poteškoća u pronalaženju javnog finansiranja, rezultat pogrešnog postavljanja prioriteta i promašenih investicija, a ne ukupnog nedostatka raspoloživih sredstava.  Zato je, radi daljeg obezbjeđivanja sredstava, neophodno da države postave prave prioritete, koji se isključivo odnose na postepeno ukidanje uglja, jačanje energetske efikasnosti, optimizaciju energetskih sistema, industrije i transporta, primjenu održivih oblika obnovljive energije i rješavanje energetskog siromaštva.

Ključ uspjeha je da sve obaveze prema Zelenoj agendi budu pravno obavezujuće, a neposredni fokus treba biti na poštovanju postojećih obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici, Direktive o velikim ložištima, kao i dosljednog sprovođenja principa “zagađivač plaća” kog moraju pratiti efikasne i dovoljno oštre novčane kazne.

Generalno stanovište nevladinih organizacija je da Zelena agenda mora biti uslovljena dekarbonizacijom ekonomija Zapadnog Balkana do 2050. godine i vođena pooštrenim klimatskim ciljevima do 2030. godine kakvi su na snazi u EU.